DW: Spor Atene i Skoplja oko vina i halve

Prema van se čini da je sukob između Grčke i Makedonije oko imena okončan. No sada se oko zaštićenog naziva porijekla svađaju vinari i poljoprivrednici.

AUTOR: Florian Schmitz/DW
OBJAVLJENO: 27.09.19 u 10:53
http://bit.ly/2naJoLq
Četvrt oko tržnice Kapani u središtu Soluna se razvila u meku za sladokusce. Ovdje se nudi sve najbolje što grčka kulinarski ima za ponuditi. Između ostalog i halva koja je došla s Bliskog Istoka ali ju Grci u međuvremenu smatraju svojim specijalitetom.

No isto tako i ostale balkanske zemlje halvu tretiraju kao svoj specijalitet. Pa tako i u susjednoj Sjevernoj Makedoniji. Mnogima u Grčkoj to smeta. Pritom se ne radi samo o borbi protiv konkurencije nego o borbi za kulturnu tradiciju. Spor oko imena Makedonije koji je okončan nakon 30 godina Prespanskim sporazumom je ostavio dubok ponor između dvije nacije.

"Oni nemaju pravo koristiti drevni naziv Makedonija na svojim proizvodima", odlučna je jedna trgovkinja u Solunu. Za nju oznaka "makedonski" znači "grčki". Osim toga, kaže, žitelji Sjeverne Makedonije dolaze u Grčku kako bi kupili halvu "jer ju oni sami ne znaju napraviti".

Malo povjerenja u politiku

Oko 240 km sjevernije, u Skopju se smiju ovakvim tvrdnjama. "Naravno da mi ovdje također proizvodimo halvu", kaže jedna djevojka koja uz osmijeh istodobno priznaje kako je "grčka halva ipak malo bolja". No velika svađa se ionako ne vrti oko halve nego oko vina koje je za obje zemlje vrlo važan izvozni proizvod.

"Makedonsko vino dolazi iz Makedonije ne iz Grčke", odlučna je jedna prodavačica u Skopju. Ona ima i svoje mišljenje o Prespanskom sporazumu. "Sjeverna Makedonija ne postoji. To nam je nametnuto!", odlučna je prodavačica. Doduše nisu svi tako radikalni kao ona, no i nakon više od godinu dana od potpisivanja Prespanskog sporazuma, građani s obje strane granice se nisu još u potpunosti naviknuli na novu situaciju. Razlog tomu je duboko nepovjerenje u politiku i političare.

Grčki premijer Aleksis Cipras je to osjetio na prijevremenim izborima u srpnju na kojima je uvjerljivo poražen, između ostalog i zbog sporazuma oko imena. Sada i premijer Sjeverne Makedonije osjeća slabljenje podrške. On je svoje sugrađane privolio na sporazum oko imena obećavajući im EU putovnice. No ulazak u Europsku uniju je vrlo dalek.

Padu popularnosti aktualne vlade doprinosi i skandal oko državne tužiteljice Katice Janeve koja je ciljano postavljena kako bi se borila protiv korupcije a sada i sama sjedi u istražnom zatvoru. Mnogi se sada pitaju je li Zaev bio pravi izbor.

Politička ideologija nasuprot poslovne pragmatike

I iz Atene u smjeru Skopja u međuvremenu dolaze oštriji tonovi. Novoizabrani konzervativni premijer Kirijakos Micotakis je početkom rujna na Međunarodnom sajmu u Solunu tematizirao problem oznake porijekla proizvoda i pritom sjevernogrčku regiju Makedoniju nazvao "jedinom pravom" Makedonijom. I prilikom jedinog dosadašnjeg susreta sa Zaevim u Makedoniji Micotakis je bio više nego jasan što misli o sporazumu sa sjevernim susjedima. "Ja Prespanski sporazum nikad ne bi potpisao ali ga prihvaćam".

Micotaks zna da mu ništa drugo ne preostaje. Prespanski sporazum potpisan i ratificirali su ga parlamenti obje države. Sada dogovor treba implementirati i po pitanju oznake geografskog porijekla. "Političari su obavili svoj dio posla", kaže Gjorgij Filipov, zamjenik predsjednika stručnog povjerenstva koje bi trebalo trgovinskim komorama pomoći u pronalaženju rješenja za problem oko oznake porijekla. U povjerenstvu sjede predstavnici obje države kao i Europske unije.

"Mi smo obje strane pozvali da u sljedeće tri godine pronađu rješenje. Važno je savladati političke ideološke barijere", kaže Filipov. Radi se ne samo o geografskom porijeklu nego i o zaštićenim nazivima proizvoda. No, kako vjeruje Filipov, poslovni ljudi su dio realnog svijeta i možda mudriji od političara. "oni će već pronaći neko rješenje", zaključuje.

Konkurencija nakon Prespe

Možda je u pravu. Jer trgovinska razmjena između dvije zemlje doživljava procvat. I mnoge prepreke, kada je u pitanju vino, su već prevladane. "Nakon Prespanskog sporazuma, svi proizvođači su promijenili etikete na bocama", kaže Elena Mladenovska Jelenković, direktorica udruge "Vina iz Makedonije". Prema dogovor, obje zemlje smiju upotrebljavati pojmove poput "makedonski" toliko dugo dok je na boci istaknuta zemlja porijekla.

I na grčkoj strani je prisutna neka vrsta opuštenog stava prema ovom pitanju. "Do sada nije bilo problema na tržištu za grčka vina", kaže Fani Argiropolu iz vinskog podruma Pieria Eratini. Na tržištu bi možda moglo doći do malih nesporazuma no ona vjeruje u mehanizme tržišnog gospodarstva. "Konkurencija će poboljšati proizvode. A mi u Grčkoj konkuriramo s drugim vinarskim regijama. Zato mislim da bi svaki vinar treba na svoj način biti jedinstven jer se jedino tako može boriti protiv otežanih i zbunjujućih okolnosti", zaključuje ova vinarka.


Izvor: Deutsche Welle (26. 9. 2019. godine); autor: Florian Schmitz