Trendovi negativnosti koji more vijesti

Uspostavljanje balansa između loših i dobrih vijesti dalo bi vjerodostojniju sliku svijeta.

AUTOR: Analiziraj.ba
OBJAVLJENO: 12.01.20 u 13:05
http://bit.ly/2QJyOau
Novinar i urednik Amol Rajan napisao je blog u kojem upozorava na dramatične promjene u medijima i medijskim izvještajima napominjući da su novinari njegove generacije, koji se često kvalificiraju kroz izraz "milenijum", proživjeli vrijeme preokreta, a jedina konstanta je bila promjena.

Kada se razmišlja o uzrocima te revolucije u medijima, uglavnom se govori o napretku u tehnologiji ili novim komercijalnim modelima, a manje pažnje pridaje se uređivačkoj strani imajući u vidu da se promijenila i osnovna zadaća novinarstva.

Novinarstvo ima tri osnovne funkcije, kaže Rajan, informirati građanstvo, nadzirati vlast i promovirati kulturu. Na prvom mjestu je rasprava o tome treba li taj osnovni zadatak staviti na preispitivanje.

U opširnom blogu naglašava da su vijesti bile i bit će prvenstveno zapis događaja koji ostaje za historiju. Nisu svi događaji zabilježeni vijestima, ali bez vijesti, historija bi bila lišena svog najboljeg materijala.

Snimiti događaje je i uvijek će biti od vitalnog značaja, ne samo zato da bismo imali šire razumijevanje historije već zato što kada ne bi bilo novinara mnogo osoba izbjeglo bi pravdu uključujući i ubistvo.

Ali ako je novinarstvo dijelom tu da informira građanstvo, izbor događaja je od vitalne važnosti. To se zove uređivanje. I upravo je činjenica da loši i dramatični događaji budu više popraćeni od dobrih ili manje dramatičnih događaja. Ocijenio je da je zapravo definicija "nedavnog događaja" jedina prohodna vijest.

– Što ako odabir ovih događaja ipak dovede ili do manje informiranog građanina ili do krivo informiranog građanstva? Što ako vijesti daju prednost pogrešnim događajima, ako gledate na pogrešnim mjestima, ne prijavite nevjerojatne priče jer slike nisu tako dobre? Što ako naglasak na aktuelnosti učini da novinari propuste stvarnu priču? – upitao je.

Za to vrijeme početak 21. stoljeća vrijeme je najvećeg razvoja u ljudskoj povijesti. Oko nas ima više dobrih vijesti nego ikad do sada. Toliko je pametnih ljudi, više ljudi uspijeva na više mjesta nego ikad.

Ipak globalni trendovi koji pokazuju poboljšanje stanja u svijetu ne isključuju loše vijesti. Klimatske promjene su stvarne, glad je rasprostranjena, a brojna oboljenja još uvijek su prisutna, ali te vijesti zatrpavaju dobre vijesti.

Međutim, uspostavljanje balansa između loših i dobrih vijesti dalo bi vjerodostojniju sliku svijeta. Ako su novinari plaćeni da prenesu svijet kakav jest uistinu, zašto se ne fokusirati na pozitivne globalne trendove, napisao je između ostaloga Rajan.

Blog je zaključio pitanjem da li je ipak sve na novinarima ili dio odgovornosti snose i čitaoci/slušaoci/gledaoci kao korisnici vijesti.

 
Izvor: BBC/Amol Rajan


Tekst objavljen na portalu Analiziraj.ba 10. siječnja 2020. godine.