Zašto se gradovi ne mogu riješiti štakora?

Još jedan važan problem je taj što se štakori brzo reprodukuju. Ženka štakor obično okoti 8-12 mladunčadi svakih 8 sedmica, a oni se mogu kotiti nakon samo 5 sedmica.

AUTOR: Business Insider
OBJAVLJENO: 17.07.18 u 07:55
https://bit.ly/2YwoOBR
Život u gradu ne znači da nećete nigdje vidjeti štakora. Stvarno se trudimo osloboditi tih bolesnih štetočina, ali izgleda da su uvijek ušuškani u nekom uglu ulice kojom hodamo. Ali, postoji razlog zašto se ne možemo tako lahko riješiti štakora.
 
Pop kultura je dala štakorima lošu reputaciju. I razumljivo je zašto.          
 
Uzmimo za primjer štakore iz sjevernoistočne Indije. Nakon što unište sjeme bambusa, nastave uništavati lokalnu poljoprivredu. 60-ih godina prošlog stoljeća, rezultirajuća glad je bila toliko loša da je dovela do velikog političkog ustanka.
 
Štakori nisu problem samo za farmere. Ovi lukavi glodari su ultimativni građani.
 
Rattus rattus i Rattus norvegicus su dvije vrste štakora koji žive praktično gdje god i mi živimo. Posebno u gardovima. Uzmimo za primjer New York. Ne znamo tačno koliko štakora ima u Velikoj jabuci, ali studija iz 2014. godine procijenila je da ta brojka iznosi oko 2 miliona.
 
To znači da na nekim područjima na jednu osobu dođe nekoliko štakora. I na neki način, štakori su pogodniji za život u gradu nego ljudi. Mogu se penjati po zidovima, hodati po telefonskim kablovima, a njihovi zubi narastu do 14 inča godišnje, što im omogućava da glođu praktično sve.
 
Ali njihova najmoćnija vještina? Štakori su pametni. Previše pametni. Naučnici su pokazali da štakori mogu naučiti kako koristiti alate. I kada im je ponuđen izbor između čokolade i oslobađanja zarobljenog prijatelja, odabrat će prijatelja.
 
Štakori lahko izbjegavaju zamke. Pokušaj trovanja neće puno pomoći. Štakori su izuzetno strpljivi kada je u pitanju nova hrana. U početku će probati samo jedan mali dio, pričekati da vide da li će im od te hrane biti muka i tek onda pojesti ostatak ako je sigurno.
 
To se zove ''odloženo učenje'' i zbog toga je štakore teško otrovati. Pored toga, mogu razviti otpornost na mnoge otrove tokom vremena.
 
Još jedan važan problem je taj što se štakori brzo reprodukuju. Ženka štakor obično okoti 8-12 mladunčadi svakih 8 sedmica, a oni se mogu kotiti nakon samo 5 sedmica.
 
Dakle, sve dok imaju pristup hrani, populacije štakore uspjet će preživjeti skoro svaki napad. Jedini napad s kojim se ne mogu nositi je poboljšanje higijene, piše Business Insider.
 
Gradovi to koriste u svoju korist. Na primjer, 2017. godine New York je pokrenuo ratni plan protiv štakora u vrijednosti od 32 miliona dolara. Eliminisati 70% štakora u 10 najzastupljenijih četvrti.
 
Plan je jednostavan. Prekinuti njihov izvor hrane. New York proizvodi oko 33 miliona tona smeća godišnje – više nego bilo koji drugi grad na Zemlji. Deponije smeća ne postaju ništa manje, ali gard barem otežava štakorima tako što zamjenjuje tradicionalne kompaktore za smeće sa onim koji imaju drugi način otvaranja.
 
Da li će New York uspjeti ostvariti svoj cilj do kraja 2018. godine, kako je planirano?
 
Sudeći po hiljadama godina u kojima su se štakori uvijek vraćali ovo zvuči samo malo optimistično.
 
Dok su divlji štakori problematične štetočine, kućni štakori su druga priča. Ne šire bolesti, društveni su, pametni i lahko se mogu trenirati.
 
Za Front Slobode prevela Esma Klico