Naučnici otkrili kako su dinosauri komunicirali

Tragovi iz fosilnih zapisa i srodnih, živih životinja, kao što su ptice i krokodili, ukazuju na načine na koje su ova drevna stvorenja možda komunicirala.

AUTOR: Live Science
OBJAVLJENO: 06.02.19 u 11:06
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Dinosauri nisu imali e-mail ili tekstualne poruke kako bi ostali u kontaktu, ali naučnici su prilično sigurni da su ove zvijeri vodile međusobni dijalog. Te su komunikacije najvjerovatnije uključivale zvižduke i krikove, pucketajuće zvukove, ples i pjesmu, pa čak i simbolične ljubavne pozive pravljene upadljivim perjem, piše Live Science.
 
Tragovi iz fosilnih zapisa i srodnih, živih životinja, kao što su ptice i krokodili, ukazuju na načine na koje su ova drevna stvorenja možda komunicirala, rekao je Thomas Williamson, kustos paleontologije u Prirodoslovnom muzeju u Novom Meksiku.
 
"Uveliko se oslanjamo na savremene životinje kako bismo donosili zaključke o izumrlim životinjama", rekao je Williamson za Live Science. Dinosauri su možda pravili zvukove zatvorenih usta, kao što su zvižduci i zvukovi koje neke ptice danas proizvode, navodi se u studiji objavljenoj u julu 2016. godine u časopisu Evolution.
 
"Vokalizacije zatvorenih usta su zvukovi koji se emitiraju kroz kožu u području vrata dok se kljun drži zatvorenim", rekao je glavni naučnik Tobias Riede, asistent profesora veterinarske fiziologije na Univerzitetu Midwestern u Arizoni. "Da bi to učinile, ptice tipično guraju zrak koji pokreće proizvodnju zvuka u ezofagealnu vrećicu, umjesto da izdahnu kroz otvoreni kljun.
 
"Gugutanje golubova je dobar primjer takvog ponašanja, rekao je.

Kako bi otkrili kako su se pojavili zvukovi zatvorenih usta, naučnici su analizirali distribuciju te sposobnosti kod ptica i drugih reptilskih vrsta, rekao je Riede. Naučnici su otkrili kako su ovi zvukovi evoluirali najmanje 16 puta kod Archosaursa, skupine koja uključuje ptice, dinosaure i krokodile.

"Zanimljivo je da samo životinje s relativno velikom tjelesnom veličinom (veličine goluba ili veće) koriste vokalizaciju zatvorenih usta, rekao je Reide za Live Science.

"Budući da su dinosauri članovi grupe Archosaur, i da su mnogi bili ogromni, vjerovatno je da su neki dinosauri koristili vokalizaciju zatvorenih usta na način sličan kao ptice danas."

Izumrli dinosauri - poput njihovih živih rođaka, modernih ptica - možda su "razgovarali" preko pjesme, plesa, mirisa i šarenog perja, rekao je Williamson.

Rogovi, nabori i kreste koje su ukrašavali glave dinosaura mogli su se koristiti za ritual parenja ili za zastrašivanje suparnika. Na primjer, fosili pokazuju da je triceratops (Protoceratops andrews) razvio veće nabore i rogove tokom sazrijevanja, što ukazuje na to da su ti ukrasi pomagali ovoj vrsti da komunicira, a možda i da privuče pažnju partnera.

Ovi rogovi i nabori također su prenosili poruku dominacije i starosti drugim dinosaurima, kažu naučnici u januarskoj studiji objavljenoj u časopisu Palaeontologia Electronica.

Neki dinosauri, zvani hadrosauri, imali su složene kreste koje su predstavljale duge i rezonantne ekstenzije traktova disanja. Williamson i njegove kolege otkrili su kako su te kreste prirodno rezonantne tako da lahko mogu proizvesti niskofrekventne zvukove.

"Na temelju fizičkih svojstava kostiju koje prenose zvuk između bubne opne i srednjeg uha, znamo da su ti dinosauri mogli čuti zvukove koje su stvarali kreste drugih hadrosaura", rekao je Williamson.

Izuzetno dugi repovi Diplodoka i drugih sauropodskih dinosaura mogli su također proizvesti neku buku. Neki naučnici sugerirali su da su se vrhovi ovih repova mogli micati supersoničnim brzinama, stvarajući pucketajuće zvukove poput udara biča koji su možda prelazili velike udaljenosti.

Štaviše, ankilosauri su imali izdužene i zamršene dišne traktove koji su se mogli koristiti za stvaranje ili izmjenu zvukova koji se koriste za komunikaciju. A ogromni sauropod dinosauri su imali duge dišne putove u svom dugom vratu koji su, vrlo vjerovatno, proizvodili niskofrekventne zvukove, rekao je Williamson.

Na temelju analiza ušiju dinosaura, naučnici su zaključili da su ove zvijeri mogle odlično detektovati niskofrekvencijski zvuk, rekao je Williamson. Takvi niskofrekventni zvukovi mogli bi "prodrijeti kroz gustu vegetaciju i na velike udaljenosti, a možda su i omogućili da se pojedini dinosauri čuju preko ogromnih područja", objasnio je Williamson.

"Mezozoik je sigurno bilo nevjerovatno doba, a komunikacija dinosaura ga je učinila još bučnijim i živopisnijim", rekao je.

Za Front Slobode prevela Esma Klico


Fosili dinosaura ponudili su druge zanimljive tragove o osjetilima ovih životinja. Prema veličini njihovih očiju i vidu njihovih rođaka (to jest, ptica i krokodila), vjerovatno je da su dinosauri odlično vidjeli boje, rekao je Williamson. Osim toga, nedavna otkrića uzoraka boja na perju dinosaura ukazuju na to da su njihova šarena perja možda imala ulogu u signaliziranju, rekao je.