Šest najboljih koncertnih dvorana

Arhitektonska akustika je odgovorna za doživljaj zvuka u koncertnim dvoranama.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 24.06.19 u 11:03
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Znanost i tehnika koje stoje iza akustike zgrade imaju ključnu ulogu u oblikovanju doživljaja ljubitelja simfonije, entuzijasta za operom i svih onih koji posjećuju koncertne dvorane iz raznih razloga.

Arhitektonska akustika, također poznata kao akustika prostora, je znanost i inženjering kojim se postiže dobar zvuk unutar zgrada i grana je akustičkog inženjerstva. Ona je odgovorna za osiguravanje razumljivosti govora publici u kazalištu, restoranu, željezničkoj stanici, poboljšava kvalitetu glazbe u koncertnoj dvorani ili u stufiju i suzbija buku kako bi uredi i domovi bili što produktivnija i ugodnija mjesta za rad i život.

Nema boljeg mjesta za manifestaciju arhitektonske akustike od velikih koncertnih dvorana diljem svijeta. Ne samo da one stilski utjelovljuju različite vremenske periode, vizije i kulture, nego i njihov dizajn diktira vaše iskustvo unutar nje.

Američki fizičar Wallace Sabine, utemeljitelj ovo područja u arhitekturi, prvi je primijenio suvremene znanstvene metode na arhitektonsku akustiku. On je primijenio njezine metode na Muzej umjetnosti Fogg te kasnije u svjetski poznatoj simfonijskoj dvorani u Bostonu.

Koristeći se štopericom, Sabine je testirao akustiku predavaonice u Muzeju umjetnosti Fogg postavljajući jednadžbu za vrijeme odjeka koristeći se zvukom i sjedalima u dvorani.

Sabine je prvi uzeo u obzir i materijale u koncertnim dvoranama i uračunao ih u čimbenike apsorpcije zvuka. Prije njega, arhitekti i dizajneri su radili isključivo na intuiciji.

Ako tražite dobru akustiku, Interesting Engineering donosi listu naboljih koncertnih dvorana:

Pariška filharmonija

Ovo je jedna od modernijih koncertnih dvorana s liste i strašan arhitektonski podvig. Pariška filharmonija otvorena je u siječnju 2015. godine. Djelo je francuskog arhitekta Jeana Nouvela i tima tvrtke Marshall Day Acoustics, koji su htjeli zajedničkim naporima osigurati da dizajn interijera zgrade omogući savršeni odraz akustike izvedbi koje se u njoj izvode. Tako je stvorena optimalna akustika za publiku.

Operna koncertna dvorana u Tokiu

Kada pomislite na koncertnu dvoranu, vjerojatno ne zamišljate strogi pravokutni oblik koji karakterizira svjetski poznatu Opernu koncertnu dvoranu u Tokiu. Ipak, pravocrtni i ortogonalni oblici koncertne dvorane i pravilni horizontalni redovi prozora i staklenih zidova stvaraju nevjerojatan zvuk.

Japanski arhitekt Takahiko Yanagisawa naporno je radio na stvaranju ovog jedinstvenog prostora. Mješavinom nekonvencionalnog dizajna zgrade i korištenih materijala, ova koncertna dvorama može stvoriti jaku zvučnu iluziju bez potrebe za električnim zvučnicima.

Stropovi od čvrstog hrasta i zidovi sa žljebovima u kutu pomažu pri prelamanju i odbijanju zvukova, čime se zvučni valovi kreću između površina visoko iznad vas dok uživate u koncertu. Čak i jedinstveni dizajn zidova pomaže u raspršivanju visokih frekvencija.

Musikverein u Beču

Musikverein iz 1812. je zgrada neoklasičnog šarma kojem je vrlo teško odoljeti. Ljudi iz svih dijelova svijeta putuju u Beč kako bi iskusili njegovu ljepotu i zapanjujuću akustiku. Ova kocertna dvora, koju je izgradio danski arhitekt Teophil Hansen, manja je od nekih svojih suvremenika, ali to nadoknađuje odličnim zvukom.

Ova dvorana izgrađena je na temelju intuicije, bez moderne znanosti arhitektonske akustike. Zvukovi se unutar nje odbijaju od različite ravnine i kutove što stvara nezaboravan ugođaj. Prvi koncert u ovoj dvorani održan je 1870. godine.

Koncertna dvorana u Amsterdamu

Ova dvorana jedno je vrijeme imala čast biti jedna od najuglednijih i najposjećenijih koncertnih dvorana u svijetu. U vrijeme njezine izgradnje, 1880-ih godina, arhitekti još uvijek nisu ovladali snagama znanosti o akustici. U svojim ranijim godinama, ova koncertna dvorana se borila sa stvaranjem dovoljno dobre akustike za publiku. Savršenu akustičnu ravnotežu postigla je uravnoteživanjem strmine stepeništa.

Bostonska simfonijska dvorana

Ljudi i izvođači iz svih dijelova svijeta dolaze u Bostonsku simfonijsku dvoranu koja je jedno od najboljih mjesta za izvođenje klasične glazbe.

Ova simfonijska dvorana dizajnirana je 1900. godine, a jedna je od prvih koncertnih dvorana koja je u potpunosti iskoristila znanost arhitektonske akustike. Sabineova matematička formula kojom se određuje akustika današnjih objekata nastala je nešto prije izgradnje ove dvorane.

Svaki dio zgrade dizajniran je kako bi optimizirao doživljaj zvuka za publiku. Zidovi, stropovi i podovi spuštaju se prema publici, a sjedala su udaljena optimalnih pet centimetara jedna od drugih. Sve to omogućuje nezaboravan doživljaj zvuka bez obzira na kojem mjestu koncertne dvorane se nalazite.

Filharmonija na Labi u Hamburgu

Ovaj zajednički podvig švicarskog arhitektonskog ureda Herzog & de Meuron i japanskog akustičara Yasuhisa Toyote i studijem ONE TO ONE imao je za cilj stvoriti dosljedno zvučno iskustvo za 2.150 ljudi koliko može stati u salu. Tim je koristio napredne zvučne algoritme koje stvaraju konstrukcije slične koraljnim grebenima kojima su se obložili zidovi, stropovi i ograde. Nedavne površine apsorbiraju ili raspršuju zvuk prema publici.

Otvorenje ove filharmonije trebalo se dogoditi još 2010. godine. Međutim, zbog poteškoća s novcem građenje ove filharmonije odužilo se na nekih deset godina, a svečano otvorenje bilo je u siječnju 2017. godine.


Prevela: Ružica Ereš