Važnost klasične glazbe za razvoj dječjeg mozga

Kroz izučavanje glazbe, djeca će naučiti vrijednost upornog rada u usavršavanju vještine i uvidjeti koliko se on isplati.

AUTOR: Novak Djokovic Foundation
OBJAVLJENO: 03.07.19 u 11:08
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Generacije djece odrastaju gledajući crtane filmove u kojima se koristi klasična glazba. Često ne znaju njihove nazive niti tko ih je skladao, ali sigurno bi ih prepoznali upravo zbog crtanih filmova.
 
Iako se ne može baš svako dijete razviti u vrhunskog glazbenika, svako dijete može imati koristi od klasične glazbe – a njezine prednosti su brojne, posebice u pogledu razvoja djeteta. Stoga je vrlo važno upoznati djecu s klasičnom glazbom, ali na pažljivo ispitan i prikladan način, piše Jelena Vasilev za web-stranicu Novak Djokovic Foundation.
 
Nedavna su istraživanja pokazala kako sviranje može vaše dijete učiniti puno ljubaznijim, spremnijim pomoći i boljim u rješavanju problema od njegovih vršnjaka koji ne sviraju glazbene instrumente.
 
Što se događa u mozgu pod utjecajem klasične glazbe?
 
Kada slušate glazbu, nekoliko područja vašeg mozga se aktivira odjednom dok procesuiraju zvuk i razdvajaju ga na pojedine elemente kao što su melodija i ritam, a zatim sve to ujedinjuju u jedinstveno glazbeno iskustvo. Naš mozak ovo sve radi u djeliću sekunde otkad čujemo prve taktove glazbe dokad naša noga krene tapkati u ritmu.
 
Međutim, taj mali "vatromet" koji se događa u mozgu slušatelja glazbe je samo dio onoga što se događa u mozgu glazbenika. Iako izvana glazbenici mogu izgledati mirno i usredotočeno na to što rade, čitanje glazbe i precizni uvježbani pokreti dovode njihov mozak u "kaotično" stanje. Istovremena obrada različitih informacija događa se u zamršenim, međusobno povezanim i zapanjujuće brzim sekvencama. Sviranje glazbenih instrumenata aktivira skoro svako područje mozga odjednom, pogotovo vizualni, slušni i motorički korteks. Kao i kod bilo kojeg drugog vježbanja, disciplinirane i strukturirane prakse u sviranju glazbe jačaju one funkcije mozga koje nam omogućuju da tu snagu primijenimo i na druge aktivnosti.
 
Najvidljivija razlika između slušanja i sviranja glazbe je u tome da sviranje zahtijeva dobre motoričke funkcije, za što je potrebna aktivnost obaju moždanih polutki. Ono kombinira lingvističku i matematičku preciznost za koju je odgovorna lijeva polutka mozga s inovativnim i kreativnim razmišljanjem za koji je zadužena desna. Zbog toga, kako je i znanstveno dokazano, sviranje pojačava obujam i aktivnost moždanog corpusa callosuma – mosta između dviju polutki mozga – što omogućuje brže slanje poruka kroz mozak i to kroz različite moždane puteve. To glazbenicima omogućuje kreativniji i učinkovitiji način rješavanja problema.
 
Glazbeni trening od ranog djetinjstva razvija područja mozga koja su odgovorna za jezik i rasuđivanje. Također, postoji i uzročno posljedična veza između glazbe i prostorne inteligencije odnosno mogućnosti stvaranja točne percepcije svijeta i stvaranja mentalnih slika stvari. Stoga, iskoristite glazbu kako biste naučili djecu nešto novo. Povežite poznate pjesme s nekim aktivnostima, primjerice, pustite Orašara dok pravite tortu s djecom.
 
U glazbi, greška je greška: instrument ili jeste ili nije naštiman, note ili jesu dobro odsvirane ili nisu. Uspješna izvedba moguća je samo uz mnogo teškog rada i truda. Kroz izučavanje glazbe, djeca će naučiti vrijednost upornog rada u usavršavanju vještine i uvidjeti koliko se on isplati. Izučavanje glazbe razvija vještine koje će im poslije trebati na radnom mjestu, a sama glazba ih uči pobjeđivanju straha i preuzimanju rizika.
 
Sada je i znanstveno je dokazano ono što roditelji već stoljećima vide – uspavanke zaista pomažu djeci da se osjećaju ugodnije, snižavaju broj otkucaja srca i ublažavaju njihovu percepciju boli.
 
Sljedeći put kad s djecom budete razgovarali o moru i morskim životinjama, uključite i glazbu u tu priču – možete im pustiti "Karneval životinja (Akvarij)" francuskog skladatelja Camille Saint-Saënsa. Ako im se svidi i budu htjeli još slušati, možete im pustiti i druge skladbe Karnevala životinja... Možete im pokazati kako zvuče proljeće, ljeto, jesen i zima i pričati im o Vivaldiju, poznatom skladatelju koji je još prije tristo godina napisao "Četiri godišnja doba".
 
 
Prevela: Ružica Ereš