Arheolozi na području Mongolije pronašli kameni alat star 45.000 godina

Iskopine ukazuju na to da su ljudi putovali euroazijskim stepama čak 10.000 godina ranije nego što se mislilo.

AUTOR: UCDavis
OBJAVLJENO: 17.08.19 u 14:12
http://bit.ly/2Z9Om8v
Kameni alati koje je u Mongoliji iskopao međunarodni tim arheologa ukazuju na to da su moderni ljudi putovali euroazijskim stepama prije otprilike 45.000 godina, što je oko 10.000 godina ranije nego što se prije mislilo, pokazalo je novo istraživanje Sveučilišta Kalifornija u Davisu.

Nalazište također upućuje na novu lokaciju gdje su se moderni ljudi možda prvi put susreli sa svojim misterioznim rođacima, sada već izumrlim primatima denisovskih ljudi, kazao je Nicolas Zwyns, izvanredni profesor antropologije i voditelj ovog istraživanja.

Zwyns je vodio iskopavanja u razdoblju od 2011. do 2016. godine na lokalitetu Tolbor-16 u blizini rijeke Tolbor na sjevernim planinama Hangai koje se nalaze između Sibira i sjeverne Mongolije.

Iskopavanjem su pronašli na tisuće kamenih artefakata, od kojih je 826 povezano s najstarijim ljudskim zanimanjem kada je u pitanju ovo nalazište. Alati s dugim i pravilnim oštricama, nalikuju na alate pronađene u drugim nalazištima na području Sibira i sjeverozapadne Kine – što ukazuje na veliku selidbu ljudi širom ove regije, tvrdi Zwyns.

"Ovi objekti postojali su i ranije u Sibiru, ali ne u tolikoj mjeri", kaže Zwyns. "Najzanimljivije otkriće je to da su proizvedeni na kompliciran, sistematičan način – što može biti znak da je u pitanju bila grupa koja je imala zajedničku tehničku i kulturnu pozadinu".

Ova tehnologija poznata kao tzv. početni gornji paleolitik navela je znanstvenike da isključe neandertalce i denisovce kao stanovnike ovog područja. "Iako na mjestu nismo pronašli ljudske ostatke, datumi koje smo dobili analizom podudaraju se s vremenom najstarijih homo sapiensa pronađenih u Sibiru", kaže Zwyns. "Nakon pažljivog razmatranja drugih mogućnosti, predlažemo da ova promjena u tehnologiji bude dio ilustracije kretanja homo sapiensa u ovoj regiji".

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Scientific Reports.

Nalazište je za 10.000 godina starije od fosila ljudske lubanje pronađene u Mongoliji, a 15.000 mlađe od trenutka napuštanja Afrike.

Dokazi o razvoju tla (trava i druge organske tvari) povezani s kamenim alatima upućuju na to da je klima neko vrijeme bila toplija i vlažnija, što je ovo inače hladno i suho područje učinilo ugodnijim za život ljudi i životinja.

Preliminarnom analizom fragmenata kostiju životinja, utvrđeno je da su na ovom području živjeli veliki i srednji šupljorošci te konji, koji su tijekom pleistocena često bili u područjima otvorenih stepa, tundra i šuma – što je bio još jedan znak ljudske prisutnosti, piše UCDavis (službena stranica sveučilišta čije je osoblje provelo istraživanje).

Starost kamenog alata podudara se i s procjenama prvih susreta homosapiensa i denisovaca.

"Iako još uvijek ne znamo gdje se sastanak dogodio, čini se da smo od denisovaca naslijedili gen koji je kasnije homo sapiensu pomogao da živi na višim nadmorskim visinama i preživi hipoksiju na tibetanskoj visoravni", kaže Zwyns. "U skladu s tim, lokalitet Tolbor-16 važna je arheološka veza koja povezuje Sibir sa sjeverozapadnom Kinom kroz rutu na kojoj je homo sapiens imao više mogućnosti susreta s lokalnim stanovništvom poput denisovaca".


Prevela: Ružica Ereš