U Etiopiji pronađena lubanja australopiteka stara 3,8 milijuna godina

Pronađeni fosil star je oko 3,8 milijuna godina, a pripada vrsti Australopithecus anamensis. Znanstvenici vjeruju da je ova vrsta hominina barem 100.000 godina živjela istodobno s drugom i poznatijom vrstom australopiteka - Australopithecus afarensis.

AUTOR: Live Science
OBJAVLJENO: 30.08.19 u 18:03
https://bit.ly/2Zz7hxt
Paleontolozi su pronašli prvu gotovo potpunu lubanju Australopithecusa anamesisa. Pronađeni fosil, lubanja s izbočenom čeljusti i velikim očnjacima, stara je 3,8 milijuna godina, što ukazuje da su A. anamensisi vjerojatno barem 100.000 godina živjeli istovremeno s drugom i poznatijom vrstom – Australopithecus afarensis.

Fosil nam pokazuje lice slično onom poznate Lucy, primjerka Australopithecusa afarensisa otkrivenog 1974. godine i starog oko 3,2 milijuna godina, no s nekoliko važnih razlika. Ono što smo dosad uspjeli otkriti o Australopithecusu anamensisu bilo je ograničeno jer smo uspjeli pronaći fragmentirane fosile čeljusti i zuba", kazao je Yohannes Haile-Selassie, paleoantropolog iz Prirodoslovnog muzeja u Clevelandu. "Dosad nismo našli ostatke lica ni lubanje, osim jednog malog fragmenta uha".

No, sve se to promijenilo 10. veljače 2016. godine, kada su Haile-Selassie i njegovi kolege u regiji Afar (Etiopija) u dolini Godaya pronašli dva velika komada lubanje. Fosil je bio zakopan u pijesku delte drevne rijeke. Rijeka je vjerojatno premjestila lubanju s mjesta na kojem je ovaj hominin, odnosno ljudski predak, umro, tvrdi Beverly Saylor, profesorica stratigrafije i sedimentologije na Sveučilištu Case Western Reserve. Njezin tim znanstvenika odredio je starost i geološki kontekst fosila.

Ovaj primjerak A. anamensisa je "vjerojatno živio uz rijeku i obalu ovog jezera", rekla je znanstvenica. Obala je vjerojatno bila pošumljena, a okolicu su činile sušne šikare. Određivanjem starosti minerala i vulkanskog sedra u ovoj regiji, Saylor i njezini kolege sa sigurnošću su utvrdili starost pronađenog fosila, koji su nazvali MRD, na 3,8 milijuna godina. Na osnovi veličine kostiju pretpostavljaju da je u pitanju bio muškarac.

"Ovaj uzorak ispunjava važnu prazninu u našem znanju o anatomiji lubanje australopiteka u ovom razdoblju", rekla je za Live Science Amelie Beaudet, paleoantropologinja sa Sveučilišta u Witwatersrandu (Južna Afrika), koja nije sudjelovala u istraživanju. Fosil ne samo da daje nova saznanja o promjenama australopiteka kroz vrijeme, nego pomaže i u rasvjetljivanju geografskih veza među vrstama. Pronađena su i neka obilježja slična vrsti Australopithecus africanus koja je živjela na jugu Afrike.

Budući da nismo pronašli mnogo primjeraka fosila hominina identifikacija i usporedba vrsta može dovesti do kontroverznih zaključaka, kazao je Haile-Selassie. Međutim, novi fosil pokazuje da su rani hominini bili raznoliki. Oblici lubanje i zuba Australopithecusa anamensis i afarensis potpuno su različiti, tvrdi znanstvenik. Još jedan pronađeni fragment lubanje, star 3,9 milijuna godina, također pronađen u Etiopiji, pripada A. afarensisu, što znači da anamensisi nisu izumrli barem 100.000 godina nakon što su se pojavili afarensisi.

Ovo otkriće podržava tezu da rana evolucija hominina nije bila linearna, dakle vrste hominina nisu uvijek nastajale, evoluirale u nove vrste i nestajale s lica Zemlje. Vjerojatnije je da su postojale podskupine hominina koje bi se vremenom izolirale od šire populacije, međusobno križale i 'skupile' dovoljno promjena da postanu potpuno nove vrste, a njihovi preci bi živjeli negdje drugo.

"Dakle, umjesto jednostavnog modela u kojem jedna vrsta evoluira u drugu, čini se vjerojatnijim da je čak u početku ljudske evolucije postojalo više vrsta hominina, te da je naše evolucijsko stablo jako zamršeno", objasnio je John Kappelman, antropolog sa Sveučilišta u Teksasu, koji proučava rane hominine, ali nije sudjelovao u ovom istraživanju.

Krajolik u kojem su živjeli ovi rani hominini možda je doprinio ovoj evolucijskoj raznolikosti držeći podskupine odvojene, kazala je Saylor.

Za moderne ljude, ovakva pretpostavka otvara jedno zanimljivo pitanje o tomu koja je od ovih vrsta zapravo dovela do pojave prvih homo vrsta. Iako su Lucy i drugi primjerci afarensisa zasigurno kandidati za najdirektnijeg pretka, istovremeno s njima živjele su i druge vrste australopiteka od kojih je mogao nastati rod homo, rekao je Haile-Sellasie. On i njegovi kolege na temelju drugih fosila tvrde da postoji još jedna vrsta australopiteka, Australopithecus deyiremeda, koji je živio prije otprilike 3,5 do 3,3 milijuna godina. No, neki znanstvenici se ne slažu s tim da je deyimereda zasebna vrsta australopiteka.

Prethodno otkriveni fosili dijelova tijela i udova anamensisa ukazuju na to da je hodao na dvije noge te da je vrijeme vjerojatno provodio penjući se po drveću slično kao Lucy. Mozak anamensisa bio je otprilike kao u suvremenih čimpanzi.

"Ono što vidimo je jedinstvena kombinacija prilagodbi koja je naizgled bila stabilna tijekom milijun ili više godina", kaže Kappelman. "Umjesto da proučavamo ove drevne fosile hominina samo kao naše pretke, važno je da ih promatramo i kao životinje koje su nekad živjele i dobro se prilagodile okruženjima u kojima su se našli; takav pristup nam omogućuje bolje razumijevanje koje su vrste selekcijskih pritisaka doveli do evolucije ljudi".


Prevela: Ružica Ereš