Hipnoza i hipnoterapija: Mitovi i činjenice

U psihologiji se hipnoza ponekad naziva hipnoterapija i koristi se u mnoge svrhe, uključujući smanjenje i liječenje boli. Hipnozu obično izvodi obučeni terapeut koji koristi vizualizaciju i verbalno ponavljanje kako bi izazvao hipnotizirano stanje.

AUTOR: Verywell Mind
OBJAVLJENO: 10.09.19 u 12:44
http://bit.ly/2Lng6mj
Što je točno hipnoza?

Iako definicije mogu biti različite, Američko psihološko udruženje opisuje hipnozu kao kooperativnu interakciju u kojoj sudionik reagira na sugestije hipnotizera.

Hipnoza je postala poznata zahvaljujući popularnim u kojima se ljude navodi da izvršavaju neobične ili smiješne radnje, a klinički je dokazano da pruža i medicinske i terapijske koristi, ponajviše u smanjenju boli i tjeskobe. Čak se sugerira da hipnoza može smanjiti simptome demencije.
 
Kako djeluje?

Mnogim ljudima, na spomen riječi "hipnotizer" na pamet pada osoba koja pomjeranjem džepnog sata osobu dovodi do stanja hipnoze.
 
U stvarnosti, hipnoza jako malo sliči ovom stereotipu. Prema psihologu Jahnu Kihlstromu, "Hipnotizer ne hipnotizira pojedinca. Umjesto toga, hipnotizer služi kao svojevrsni trener ili učitelj čiji je posao pomoći osobi da dođe u stanje hipnoze".
 
Dok se hipnoza često opisuje kao stanje transa u snu, ona je prije stanje nastalo fokusiranjem, povećanom sugestijom i živopisnim maštarijama. Ljudi u hipnotiziranom stanju često izgledaju uspavano ili onesviješteno, ali u stvarnosti su u stanju "hiper-svijesti".
 
U psihologiji se hipnoza ponekad naziva hipnoterapija i koristi se u mnoge svrhe, uključujući smanjenje i liječenje boli. Hipnozu obično izvodi obučeni terapeut koji koristi vizualizaciju i verbalno ponavljanje kako bi izazvao hipnotizirano stanje.
 
Iskustvo hipnoze može se drastično razlikovati od osobe do osobe, piše Verywell Mind. Neki hipnotizirani pojedinci prijavljuju osjećaj odvojenosti ili ekstremne opuštenosti tijekom seanse, dok drugi osjećaju da su njihovi postupci izvan njihove svjesne volje. Ostale osobe mogu ostati potpuno svjesne i sposobne voditi razgovore dok su pod hipnozom.
 
Eksperimenti znanstvenika Ernesta Hilgarda pokazali su kako se hipnoza može upotrijebiti za dramatičnu promjenu percepcije.

Nakon što je sugerirano hipnotiziranoj osobi da ne osjeća bol u svojoj ruci, ruka sudionika je stavljena u ledenu vodu. Dok su pojedinci koji nisu hipnotizirani osjetili potrebu da izvade ruku iz vode nakon nekoliko sekundi zbog boli, hipnotizirani pojedinci mogli su nekoliko minuta ostaviti ruku u ledenoj vodi, a da pri tom nisu osjećali bol.
 
Hipnoterapija može biti korisna za određene simptome ADHD-a, smanjenja mučnine i povraćanje kod pacijenata s karcinomom koji su podvrgnuti kemoterapiji, kontrolu boli tijekom stomatoloških zahvata, eliminaciju ili smanjenje određenih stanja kože poput psorijaze, ublažavanja simptoma povezanih sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS), liječenje reumatoidnog artritisa, smanjenje simptoma demencije, smanjenje bolova tijekom porođaja i slično.
 
Pa, zašto bi se osoba odlučila isprobati hipnozu? U nekim slučajevima ljudi mogu zatražiti hipnoterapiju kako bi se lakše nosili s kroničnom boli ili ublažili bol i tjeskobu uzrokovanu medicinskim postupcima kao što su operacija ili porođaj.
 
Ona se također koristi da pomogne ljudima odviknuti se od loših navika, na primjer pušenja, ili kao pomoć pri gubitku kilograma. Također, osobe koje imaju problem nekontroliranog mokrenja u snu učinkovito mogu riješiti taj problem upravo hipnoterapijom.
 
Mnogi ljudi misle da su imuni na hipnozu, no istraživanje je potvrdilo da to nije slučaj.
 
Petnaest posto ljudi vrlo brzo reagira na hipnozu, a posebice djeca. Otprilike deset posto odraslih hipnotizira se jako teško ili nikako. Ljudi koji su skloni maštanju mnogo su osjetljiviji na hipnozu.
 
Ukoliko vas zanima hipnoza i hipnoterapija, važno je zapamtiti da iskustvu pristupite otvoreno. Istraživanje je pokazalo da pojedinci koji na hipnozu gledaju pozitivno, to jest otvorenog su stava prema njezinoj učinkovitosti, imaju tendenciju boljeg reagiranja.
 
Jedna od najpoznatijih teorija hipnoze je Hilgardova teorija o ne-disocijaciji hipnoze. Prema njemu, ljudi u hipnotiziranom stanju doživljavaju podijeljenu svijest u kojoj postoje dva različita toka mentalne aktivnosti.
 
Dok jedan tok svijesti reagira na sugestije hipnotizera, drugi disocirani tok obrađuje informacije izvan svijesti hipnotizirane osobe.
 
Neslaganja i nesporazumi oko ove teme su česti, a evo nekoliko mitova i činjenica.

1. Kad se probudite iz hipnoze, nećete se sjetiti ničega što se dogodilo u stanju hipnoze

Iako se amnezija može pojaviti u vrlo rijetkim slučajevima, ljudi se uglavnom sjećaju svega što se desilo za vrijeme hipnoze. Međutim, ona značajno može utjecati na pamćenje. Posthipnotička amnezija može navesti pojedinca da zaboravi određene stvari koje su se dogodile prije ili za vrijeme hipnoze. Međutim, ovaj učinak je uglavnom ograničen i privremen.
 
2. Hipnoza može pomoći ljudima da se sjete točnih detalja zločina kojem su bili svjedoci
 
Iako se hipnoza može koristiti za poboljšanje pamćenja, učinci su u popularnim medijima dramatično preuveličani. Istraživanje je otkrilo da hipnoza ne dovodi do značajnog poboljšanja memorije ili točnosti, a hipnoza zapravo može potaknuti stvaranje lažnih sjećanja.
 
3. Možete biti hipnotizirani protiv svoje volje
 
Unatoč pričama o tome kako su ljudi hipnotizirani bez pristanka, hipnoza zahtjeva aktivno sudjelovanje pacijenta.
 
4. Hipnotizer ima potpunu kontrolu nad vašim postupcima dok ste pod hipnozom
 
Dok ljudi često smatraju da se njihovo djelovanje pod hipnozom čini bez utjecaja njihove volje, hipnotizer vas ne može natjerati da djelujete protivno vašim željama.
 
5. Hipnoza vas može učiniti super jakim, brzim, ili atletski nadarenim
 
Iako se hipnoza može koristiti za poboljšanje performansi, ona ne može ljude učiniti jačim ili izdržljivijim nego inače.


Prevela: Ružica Ereš