Prekomjerno treniranje dovodi do psihičke iscrpljenosti; istraživanje

Umor je sportaše naveo na donošenje impulzivnih odluka jer im je dio mozga povezan s kritičkim donošenjem odluka bio umoran i slabije radio. Tako su sportaši odabirali treninge koji će im donijeti trenutne rezultate umjesto da se posvete sustavu treniranja koji bi im na duge staze bio daleko korisniji.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 02.10.19 u 15:13
OSVJEŽENO: 02.10.19 u 15:13
http://bit.ly/2owHaq2
Kada naporno trenirate, najčešće nakon treninga osjećate koliko vam je tijelo izmoreno, što i očekujete od dobrog treninga. Međutim, ono što možda i ne očekujete je da vas pretjerani fizički trening može i mentalno iscrpiti.

Novo istraživanje objavljeno u četvrtak u časopisu Current Biology otkrilo je povezanost između napornog fizičkog treninga i psihičke iscrpljenosti i objasnilo kako ona funkcionira.

Znanstvenici su istraživanje proveli na način da su sportaše opteretili prekomjernim treniranjem, a kasnije su shvatili da su ispitanici od pretjeranog treninga postali psihički iscrpljeni, prenosi Interesting Engineering.

Ono što je zanimljivo je to da je umor sportaše naveo na donošenje impulzivnih odluka jer im je dio mozga povezan s kritičkim donošenjem odluka bio umoran i slabije radio.

Tako su sportaši odabirali treninge koji će im donijeti trenutne rezultate umjesto da se posvete sustavu treniranja koji bi im na duge staze bio daleko korisniji.

"Prefrontalni korteks koja je bio pod utjecajem pretjeranog treninga bio je isti kao u jednom prethodnom istraživanju kada se pokazao osjetljivim na prekomjerni kognitivni rad", objasnio je Mathias Pessiglione, jedan od znanstvenika koji je radio na ovom istraživanju. "Dakle, ova se regija mozga pokazala kao slabo mjesto moždane mreže odgovorne za kognitivnu kontrolu".

Istraživanje je pokazalo da i fizički i mentalni napor iziskuje kognitivnu kontrolu. Naime, tijekom zahtjevnog sportskog treninga potreba za kognitivnom kontrolom ide ruku pod ruku s održavanjem fizičkog napora. U suprotnom se možete ozlijediti.

Pessiglione je taj dio naglasio rekavši: "Morate kontrolirati automatski proces koji vas zaustavlja kad vas bole mišići ili zglobovi".

Tim znanstvenika, uključujući Pessiglionea i glavnog autora Bastiena Blaina, došao je na ovu ideju zahvaljujući francuskom Nacionalnom institutu za sport, ekspertizu i performanse (INSEP).

INSEP priprema sportaše za Olimpijeske igre, a kako su se neki od njihovih sportaša borili s pretjeranim umorom zbog intenzivnog rasporeda treninga, tim se odlučio dublje pozabaviti s ovom tematikom. Htjeli su utvrditi dovodi li sindrom pretreniranosti, koji se pojavljuje kod sportaša, do istog oblika umora koji izaziva intelektualni rad.

Znanstvenici su tako odabrali 37 muških sportaša, prosječne dobi od 35 godina, koji rade treninge izdržljivosti. Nekima od njih rečeno je da nastave sa svojim uobičajenim rasporedom treninga, a drugima je rečeno da pojačaju svaki trening za 40%. Istraživanje je trajalo tri tjedna.

Tim znanstvenika pratio je sportaše, provodio bihevioralne testove i snimanje funkcionalnom magnetnom rezonancom (fMRI). Otkrili su da je fizička pretreniranost uzrokovala jači osjećaj umora. Pretrenirani sportaši na kraju su birali trenutne umjesto dugoročnih rezultata, a pokazalo se i da je aktivacija lateralnog prefrontalnog korteksa bila slabija.

"Naša otkrića skreću pozornost na činjenicu da su neuralna stanja vrlo bitna: ljudi ne donose iste odluke kada je mozak umoran i kada je odmoran", zaključuje Pessiglione.


Prevela: Ružica Ereš