Znanstvenici mapirali Andromedinu povijest sudara s obližnjim galaksijama

Kako bi proučili Andromedinu povijest sudara s drugim galaksijama, znanstvenici su analizirali guste skupine zvijezda, odnosno kuglaste skupove, koji u njoj orbitiraju. Kuglasti skupovi u Andromedi pokazuju da su povijest ove galaksije odredile dvije "proždrljive" faze.

AUTOR: UPI
OBJAVLJENO: 03.10.19 u 16:10
http://bit.ly/2AKxZVP
Galaksije rastu jedući druge galaksije, a kako pokazuje novo istraživanje, najveći susjed našeg Mliječnog puta, galaksija Andromeda, ima posebno jak apetit.

Znanstvenici su znali da je Andromeda progutala nekoliko manjih galaksija, ali najnovije istraživanje nudi nove detalje o povijesti sudara ove galaksije – povijest koja traje najmanje 10 milijardi godina.

Prema novom istraživanju objavljenom ovog tjedna u znanstvenom časopisu Nature, Mliječni put mogao bi biti sljedeći Andromedin obrok.

"Mliječni put sudarit će se s Andromedom za otprilike četiri milijarde godina. Dakle, znanje o tomu s kakvim će se čudovištem Mliječni put suočiti korisno je za otkrivanje njegove konačne sudbine", rekao je Dougal Mackey profesor u Istraživačkoj školi astronomije i astrofizike na Nacionalnom sveučilištu u Australiji. "Andromeda ima mnogo veći i složeniji zvjezdani halo od Mliječnog puta. To pokazuje da je pojela još mnogo galaksija, vjerojatno većih".

Kako bi proučili Andromedinu povijest sudara s drugim galaksijama, znanstvenici su analizirali guste skupine zvijezda, odnosno kuglaste skupove, koji u njoj orbitiraju.

"Tragom blijedih ostataka ovih manjih galaksija i njihovihkuglastih skupova uspjeli smo rekreirati način na koji ih je Andromeda privukla i na kraju ih progutala u različitim periodima", rekao je Mackey.

Prema najnovijem istraživanju, kuglasti skupovi u Andromedi pokazuju da su povijest ove galaksije odredile dvije "proždrljive" faze. No, zanimljivo je to da su njezini "obroci" stigli iz dva različita smjera, piše UPI.

"To je jako čudno i sugerira da 'ekstragalaktički' obroci dolaze iz "kozmičke mreže" materije koja prožima svemir", rekao je Geraint Lewis, profesor fizike na Sveučilištu u Sidneyu.

Znanstvenici su utvrdili da su se sudari dogodili i na "ravnini satelita", ravnini na kojoj leži većina Andromedinih satelitskih patuljastih galaksija. Prethodna su istraživanja pokazala da su te ravnine krhke i da ih je gravitacija Andromede vjerojatno uništila u roku od nekoliko milijardi godina.

"Ova hipoteza produbljuje misteriju budući da ravnina mora biti mlada, no čini se da je usklađena s davnim sudarima s patuljastim galaksijama. Možda je to posljedica "kozmičke mreže", ali u suštini sve su ovo samo nagađanja", rekao je Lewis. "Morat ćemo se ozbiljno posvetiti ovom pitanju kako bismo otkrili što nam ono govori".

Lewis i Mackey svoj su rad nazvali kozmičkom arheologijom. Otkrivanjem Andromedine povijesti, tvrde ovi znanstvenici, može se steći novi uvid u to kako velike galaksije rastu i razvijaju se – a to bi moglo pomoći kozmolozima u boljem razumijevanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Mliječnog puta".

"Jedna od naših glavnih motivacija u proučavanju astronomije je razumijevanje našeg mjesta u svemiru. O našoj galaksiji možemo naučiti mnogo i učeći o drugim galaksijama koje su slične njoj i pokušavajući razumjeti kako su se ti sustavi formirali i razvijali", rekao je Mackey. "Ponekad to može biti lakše od promatranja Mliječnog puta jer živimo unutar njega što određene vrste opažanja može poprilično otežati".


Prevela: Ružica Ereš