Znanstvenici po prvi put zabilježili upotrebu alata kod svinja

Iako mnoge vrste divljih životinja koriste alate, od čimpanzi i vrana do dupina, nitko nije pisao o ovoj pojavi kod svinja, ni kod 17 vrsta divljih svinja ni kod domaće svinje. To je iznenadilo ovu znanstvenicu, posebice kada se u obzir uzme inteligencija porodice Suidae.

AUTOR: National Geographic
OBJAVLJENO: 06.10.19 u 13:04
http://bit.ly/2oVi1FR
Jednog dana u listopadu 2015. godine, ekologinja Meredith Root-Bernstein promatrala je obitelj rijetkih svinja u pariškom zoološkom vrtu kad je uočila nešto poprilično zanimljivo.

Jedna od visajanskih bradavičastih svinja, koje su kritično ugrožena vrsta porijeklom s Filipina, uzela jeu usta i počela kopati njime, gurajući tlo oko sebe "Rekla sam 'wow, to je jako cool'", prisjeća se Root-Bernstein, gostujuća znanstvenica u pariškom antropološkom muzeu i istraživačica u National Geographicu. "Kada sam potražila upotrebu alata kod svinja, nisam uspjela pronaći ništa".

Zaintrigirana znanstvenica se u narednim mjesecima često vraćala u zoološki kako bi ponovno promatrala ponašanje svinja, ali nije ponovno ugledala upotrebu alata. Pretpostavila je da je ono što je vidjela povezano s izgradnjom gnijezda, što visajanske bradavičaste svinje uglavnom rade svakih šest mjeseci tijekom priprema za dolazak novih praščića. I stvarno, sljedećeg proljeća, njen kolega se vratio u prostor u kojem ove svinje obitavaju i snimio tri od četiri životinje kako pomoću alata dovršavaju izgradnju gnijezda, zemljanih jama napunjenih lišćem.

Iako mnoge vrste divljih životinja koriste alate, od čimpanzi i vrana do dupina, nitko nije pisao o ovoj pojavi kod svinja, ni kod 17 vrsta divljih svinja ni kod domaće svinje. To je iznenadilo ovu znanstvenicu, posebice kada se u obzir uzme inteligencija porodice Suidae.

No, budući da se divlje svinje tako slabo proučavaju te da su najčešće ugrožene ili kritično ugrožene vrste, možda i nije neobično da ove pojave nisu primijećene, kaže znanstvenica čije se istraživanje pojavilo u rujnu ove godine u časopisu Mammalian Biology.

Ona kaže da je upotreba alata posebno zanimljiva za proučavanje jer je to osobina koju svinje dijele s ljudima, a može istaknuti i zajedničku evolucijsku povijest. "To nas približava životinjama", rekla je, "i pomaže nam da shvatimo da je sve povezano".

U svrhe istraživanja, Root-Bernstein i njeni kolege snimili su dvije svinje i njihova dva potomka kako koriste alate u četiri navrata 2016. godine i još sedam puta tijekom 2017. godine. Misleći da bi radije koristile alate kojima se lakše upravlja, ovaj tim znanstvenika je u obitavalište dodao četiri kuhinjske lopatice, ali su ih svinje iskoristile svega dva puta, piše National Geographic.

Tim je primijetio da životinje, posebice mama svinja, Priscilla, uvijek koristi alate usred procesa izgradnje gnijezda. Prema Root-Bernstein ova dosljednost, zajedno sa činjenicom da alati koje svinje koriste mogu fizički pomjerati zemlju, zadovoljavaju znanstvenu definiciju upotrebe alata: "Izvršavanje kontrole nad objektom s ciljem mijenjanja fizičkih svojstava drugog predmeta, tvari ili poršine... pomoću dinamičke mehaničke interakcije ili posredovanja protoka informacija".

Znanstvenici pretpostavljaju da bi moglo biti da je Priscilla sama naučila koristiti alat i da je to znanje prenijela svom partneru i potomstvu.

Root-Bernstein priznaje kako je njen skup podataka jako malen i da je ovo ponašanje zabilježeno u zatočeništvu, zbog čega se životinje mogu ponašati drugačije nego u divljini. Međutim, napomenula je da se većina ponašanja izazvanih zatočeništvom često ponavlja, poput primjerice hodanja amo-tamo, a da je upotreba alata nasuprot tomu bila oskudna i pojavljivala se samo u specifičnim okolnostima izgradnje gnijezda.

Vrlo je vjerojatno da i divlje visajanske bradavičaste svinje koriste alate, dodala je znanstvenica. Fernando "Dino" Gutierrez, predstavnik filipinske zaklade Talarak Inc., koja radi na zaštiti bradavičastih svinja, slaže se s njom. Prije nekoliko godina, Gutierrez je vidio grupu divljih visajanskih bradavičastih svinja kako guraju kamenje prema električnoj ogradi kako bi je testirali. "Čim bi ih pogurali i čim bi kamenja dotaknula ogradu, one bi čekale zvuk pucketanja", rekao je Gutierrez. "Pucketanje bi značilo da su žice vruće i da se trebaju povući, a ne prijeći preko ograde; nijedan od zvukova ne znači da je sigurno istražiti što je iza ograde".

"Pametne su to životinje", rekao je.

Rafael Reyna-Hurtado, istraživač u National Geographicu i ekolog koji proučava afričke divovske šumske svinje, naglasio je mali uzorak istraživanja i zatočeničke uvjete proučavanih životinja, ali je rekao da bi ovi rezultati trebali motivirati znanstvenike koji proučavaju divlje svinje da uzmu u obzir upotrebu alata tijekom svojih proučavanja.

Na primjer, Reyna je u Ugandi promatrao šumske svinje – najveću vrstu svinja na svijetu – kako koriste svoje njuške da očiste zemlju od krhotina prije spavanja ili odmaranja, ali nije ih vidio da koriste alate.

Root-Bernstein je rekla kako je ostalo mnogo neodgovorenih pitanja: Zašto koristiti alate ako je njuška jednako učinkovita? Najvjerojatniji odgovor na to pitanje je da ne postoji jasno funkcionalno objašnjenje, baš kao u slučaju čimpanzi koje se drže za ruke tijekom timarenja, tako da je slobodna samo jedna ruka.

"Naučene stvari i kulturalne stvari funkcioniraju na taj način", kaže Root-Bernstein. "Možda im se to jednostavno čini ispravnim".


Prevela: Ružica Ereš