Povezanost inteligencije i kontrole nad emocijama sa suicidalnim ponašanjem; istraživanje

Promatrajući pojedince tijekom 40 godina, novo istraživanje je pokazalo da rizik od samoubojstva u kasnijim periodima života ostaje visok kod onih ljudi koji su na testovima inteligencije ranije u životu ostvarili slabije rezultate. S druge strane, ljudi sa slabijom kontrolom nad emocijama imali su veće šanse za poboljšanjem stanja.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 10.10.19 u 14:50
http://bit.ly/2p6JKUg
Ljudi koji u ranom periodu svog života ostvaruju slabije rezultate na testovima inteligencije, imaju veći rizik od samoubojstva ili pokušaja samoubojstva kasnije u životu, tvrde znanstvenici sa Instituta Karolinska u Švedskoj.

Tim znanstvenika pratio je podatke o 48.738 muškaraca iz Švedske od 1970-ih do nedavno i došao do zanimljivih otkrića, piše Interesting Engineering.

Prethodna istraživanja povezivala su nisku inteligenciju i slabu kontrolu emocija s povećanim rizikom za samoubojstvo. Novo istraživanje je doprinijelo rastućoj literaturi tako što je pokazalo da se ta tendencija razvija s vremenom.

Prateći podatke iz posljednjih 38 godina, novo istraživanje je pokazalo da rizik od samoubojstva u kasnijim periodima života ostaje visok kod onih ljudi koji su na testovima inteligencije ranije u životu ostvarili slabije rezultate. S druge strane, ljudi sa slabijom kontrolom nad emocijama imali su veće šanse za poboljšanjem stanja.

"Najzanimljiviji aspekt ovog istraživanja je to da je negativni učinak niske emocionalne stabilnosti najjači u razdoblju adolescencije", kazala je Alma Sörberg Wallin, psihologinja na Odjelu za znanosti o javnom zdravstvu na Institutu Karolinska i jedna od autorica istraživanja.

"Među ljudima u pedesetim godinama, povezanost između slabe emocionalne stabilnosti i samoubojstva daleko je manja. To daje određenu razinu nade i podržava tezu o samoubojstvu kao o trajnom rješenju za privremeni problem", dodala je znanstvenica.

Kako bi usporedili inteligenciju i kontrolu nad emocijama sa suicidalnim ponašanjem, znanstvenici su muškarce podijelili kroz ljestvicu od pet razina.

Svaka razina povezana je s opsegom IQ-a, koji se kretao od razine manje od 82 do razine veće od 126, kao i mjerenjima emocionalne stabilnosti u rasponu od 1 (kao vrlo niske) do 5 (vrlo visoke emocionalne stabilnosti).

Zatim su iskorišteni podaci o smrtnim slučajevima i otpusnim pismima iz bolnica za identifikaciju pokušaja samoubojstava i samoubojstava koja su se dogodila u razdoblju od 1973. godine do danas.

Istraživanje je pokazalo da su pojedinci s najnižom razinom inteligencije bili gotovo šest puta skloniji pokušajima samoubojstva u usporedbi s osobama najvišeg stupnja inteligencije.

Slične tendencije pokazale su se i kada je u pitanju kontrola emocija. Muškarci s najslabijom kontrolom emocija bili su gotovo sedam puta skloniji suicidalnom ponašanju od muškaraca s najvišom razinom kontrole emocija. No, kod osoba koje su imale probleme s kontrolom emocija, pokazala se veća tendencija ka poboljšanju stanja.

"Inteligencija je snažno povezana s uspjesima u obrazovanju, a bez visokog stupnja obrazovanja vjerojatnije je da ćete biti osoba nižeg socioekonomskog položaja ili da ćete ostati bez posla"; kazala je u priopćenju za javnost studentica psihologije Nora Hansson Bittár, glavna autorica istraživanja. "Ovo naglašava potrebu za preventivnim mjerama i mjerama podrške. Nitko se ne bi trebao naći u tako osjetljivoj i ranjivoj poziciji u kojoj se samoubojstvo čini kao jedini izlaz".

Istraživanje je objavljeno u časopisu Phsychological Medicine.


Prevela: Ružica Ereš