Neandertalski i denisovski DNK možda je pomogao preživjeti ranim ljudima Melanezije

Konkretno, svi čije je primarno podrijetlo bilo izvan Afrike nose dio neandertalske DNK, a mnogi ljudi iz Azije – posebice iz jugoistočne Azije – nose DNK još uvijek nepoznatih denisovaca. Moguće je da je to genetsko nasljedstvo bilo korisno suvremenim ljudima.

AUTOR: New Scientist
OBJAVLJENO: 21.10.19 u 13:39
http://bit.ly/32ABOJA
Veliki broj ljudi ima DNK koji su naslijedili od izumrlih hominina poput neandertalaca, a sada su znanstvenici otkrili kako u nekim slučajevima to nisu samo sitni dijelovi, nego i dugi odjeljci.

Tijekom proteklog desetljeća, genetska analiza ljudske DNK otkrila je da su se drevni ljudi morali mnogo puta križati s drugim homininima, između ostalih i neandertalcima. Rezultat toga je da se DNK ovih izumrlih skupina danas može naći u mnogim ljudskim populacijama.

Konkretno, svi čije je primarno podrijetlo bilo izvan Afrike nose dio neandertalske DNK, a mnogi ljudi iz Azije – posebice iz jugoistočne Azije – nose DNK još uvijek nepoznatih denisovaca. Moguće je da je to genetsko nasljedstvo bilo korisno suvremenim ljudima.

Međutim, istraživanja o tom bila su ograničena na male dijelove DNK. "Većina ljudi se fokusirala na promatranje promjena pojedinačnih nukleotida", kaže Evan Eichler sa Sveučilišta u Seattleu. To znači da je samo jedno "slovo" gena izmijenjeno.

Eichler i njegov tim odlučili su ići korak dalje. "Ovo je jedan od prvih radova koji razmatra veće događaje, poput brisanja i umnožavanja genetskih sekvenci", rekao je znanstvenik. Ove veće genetske promjene imale bi daleko važnije učinke na ljudsku biologiju.

Znanstvenici su promatrali DNK ljudi iz Melanezije jer su koncentracije DNK neandertalaca i denisovaca najveće u toj populaciji. Otkrili su dokaze o mnogo dužim odjeljcima arhaične DNK u ovoj populaciji, piše New Scientist.

Pronašli su dva velika komada DNK koja potječu od drevnih hominina. Jedan je na 16. kromosomu, a potječe od denisovaca i sadrži dva duplicirana odjeljka. Drugi je na 8. kromosomu, a dolazi od neandertalaca, a uključuje i brisanje i umnožavanje odjeljaka.

Umnožavanja su značajna jer omgoućuju zadržavanje izvornog gena ako je on koristan, a kopija je slobodna za promjene i potencijalno razvijanje novih funkcija gena. "Umnožavanje je vrsta mutacije koja vam omogućuje da imate 'i ovce i novce'", rekao je Eichler.

Oba komada DNK pokazuju znakove evolucijske selekcije. Čini se da su oni zaista bili korisni i da su zbog toga postali češći kod melanezijskog stanovništva tijekom vremena.

"Arhaični geni doprinijeli su uspjehu ljudi koji su napustili Afriku", kaže Eichler. Neandertalci i denisovci živjeli su u Europi i Aziji stotinama tisuća godina prije nego što su moderni ljudi napustili Afriku, tako da su se evolucijom prilagodili različitim klimama, namirnicama i bolestima. Ovi korisni geni bili su neka vrsta eksperimentiranja naših prethodnika. "U suštini, posudili smo ih od njih", objasnio je Eichler.

Međutim, nejasno je koje su njihove prednosti. "Mislim da će najveći izazov biti dokazivanje njihove funkcije", kaže Eichler. To će biti teško jer su ovi geni prisutni samo kod ljudi, tako da ispitivanja i usporedbe sa životinjama neće biti od pomoći, a pored toga riječ je o genima koji su duplicirani i potom suptilno izmijenjeni. "Ovdje je u pitanju skup gena koji su najgora noćna mora genetičara".

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science.


Prevela: Ružica Ereš