U kojoj dobi smo najkreativniji?

Ljudi koji su konceptualni inovatori – oni koji razmišljaju izvan okvira i suprotstavljaju se konvencionalnoj mudrosti – skloni su spontanom razvijanju inovativnih ideja i svoj kreativni vrhunac doživljavaju u ranijoj dobi. Oni kreativci koji se više bave eksperimentalnim radom – odnosno koji se tijekom karijere nadovezuju na svoje znanje i prihvaćene teorije i u konačnici nađu nove i inovativne načine za analizu tog znanja – svoj kreativni vrhunac doživljavaju kasnije u životu.

AUTOR: Psychology Today
OBJAVLJENO: 18.11.19 u 17:15
http://bit.ly/2r2SFqN
Psiholozi koji proučavaju kreativna dostignuća tijekom života smatraju da kreativnost općenito doseže vrhunac između sredine i kraja tridesetih ili kad uđu u četrdesete. Oni teže promatranju kreativnosti iz perspektivne kreativnih i inovativnih disciplina, a ne kroz individualna ostvarenja i nisu pronašli mnogo razlika u različitim kreativnim i inovativnim zanimanjima i disciplinama poput umjetnosti i znanosti.

No, prema dva profesora ekonomije na Sveučilištu Ohio, to je samo mali dio priče. Njihovo novo istraživanje, koje je promatralo 31 dobitnika Nobelove nagrade u području ekonomije i kada su dali svoj najznačajniji doprinos u tom polju, otkrilo je postojanje dva glavna ciklusa kreativnosti pojedinaca u znanosti, jednog koji se pojavljuje vrlo rano u karijeri nekih ljudi i drugog koji se pojavljuje kasnije u životu. Razlika između onih koji svoj kreativni vrhunac doživljavaju sredinom dvadesetih i onih kod kojih postoji veća šansa da će ga doživjeti u pedesetim godinama je u vrsti kreativnosti o kojoj je riječ, kažu znanstvenici.

Ljudi koji su konceptualni inovatori – oni koji razmišljaju izvan okvira i suprotstavljaju se konvencionalnoj mudrosti – skloni su spontanom razvijanju inovativnih ideja i svoj kreativni vrhunac doživljavaju u ranijoj dobi. Oni kreativci koji se više bave eksperimentalnim radom – odnosno koji se tijekom karijere nadovezuju na svoje znanje i prihvaćene teorije i u konačnici nađu nove i inovativne načine za analizu tog znanja – svoj kreativni vrhunac doživljavaju kasnije u životu.

Ranija istraživanja su pokazala da konceptualni umjetnici – pjesnici, slikati i romanopisci – koji imaju jasne i neposrednije ciljeve za svoj rad, poput komuniciranja vrlo specifičnih i aktualnih ideja ili osjećaja, djeluju u različitom vremenskom okviru od eksperimentalnih umjetnika, čiji su ciljevi manje jasni i manje precizni i čiji se rad temelji na postupnosti metode pokušaja i pogreške. Primjeri konceptualnih inovatora su primjerice Pablo Picasso, T. S. Elliot, Herman Melville, Albert Einstein. Svi oni su svoje najinovativnije radove dali u mladosti. S druge strane, najbolji primjeri eksperimentalnih inovatora su Paul Cezanne, Robert Frost, Virginia Woolf i Charles Darwin.

Znanstvenici vjeruju da su njihova otkrića i ovaj pogled na kreativnost – da je vaše najkreativnije razdoblje više proizvod onoga što stvarate i prirode vašeg rada nego određenog pdoručja kojim se bavite – primjenjiva i na druge akademske i znanstvene discipline. Ukoliko ste konceptualni mislilac, vjerojatno ćete se najkreativnijim radom baviti u starijoj dobi, možda čak i u srednjim godinama. Teoretski kreativnost nema ograničenja. Mogli biste na koncu svoje najbolje radove ostvariti u četrdesetim, pedesetim, šezdesetim godinama svog života, ili čak kasnije, piše Susan McQuillan za Psychology Today.


Prevela: Ružica Ereš