Neolitski ljudi iz prapovijesnog grada Çatalhöyüka pravili su nakit od ljudskih zuba

"Ovaj izbor materijala – i njihova općenita rijetkost – ukazuju na dublju simboličku vrijednost, čije se potpuno značenje u ovom trenutku ne može u potpunosti odrediti", napisali su autori istraživanja.

AUTOR: Science Alert
OBJAVLJENO: 19.11.19 u 19:44
http://bit.ly/2D0eARX
Neolitsko naselje Çatalhöyük u sadašnjoj Turskoj ima zagonetnu povijest, kao jedno od najranijih urbanih središta na svijetu.

Ljudi koji su tamo živjeli imali su zanimljiv ukus za ukrašavanje, a kuće koje su dosad iskopane poznate su po dekorativnoj upotrebi životinjskih zuba, rogova i kostiju, kao i lubanjama svojih pokojnika, oblijepljenih kako bi podsjećale na živa lica. Prema najnovijem istraživanju čini se da su koristili i ljudske zube za ukrašavanje svojih tijela.

Na nalazištu su pronađena tri zuba iz perioda između 6.300 i 6.700 godine prije nove ere koja pokazuju znakove namjerne izmjene u svrhu ukrašavanja, pogotovo dva od njih. Prema arheolozima to su prvi takvi ukrasni zubi pronađeni na Bliskom Istoku.

"Dva potvrđena privjeska vjerojatno su izvađena iz ostataka kostiju zrelih i starih odraslih osoba, te su pažljivo izbušena i nošena u različitim vremenskim razdobljima", napisali su u svom radu. "Rijetkost ovakvih artefakata u pretpovijesnom Bliskom Istoku ukazuje na duboko simboličko značenje ove prakse i ovih predmeta i pruža novi uvid u pogrebne običaje i simboličku važnost upotrebe dijelova ljudskog tijela tijekom neolitika na Bliskom Istoku".

Sva tri zuba imaju rupu probušenu kroz korijen. Dva zuba – zub 31375, trajni pretkutnjak i zub 30567.x2, trajni kutnjak – pronađeni su u nastambama, prvi u ostacima srušenog zida, a drugi u jami, gdje se nalazio potporni stub zgrade. Treći zub, zub 30008, još jedan trajni pretkutnjak, pronađen je u grobnici. Ovaj primjerak ima najslabije dokaze namjernog bušenja i ukrasne upotrebe.

Međunarodni tim znanstvenika koji je vodio Scott Haddow sa Sveučilišta u Kopenhagenu proveo je makroskopsku, mikroskopsku i radiografsku analizu zuba kako bi utvrdio kako su napravljene rupe, piše Science Alert. Također su izrađeni silikonski odljevi zuba 31375 i 30008 kako bi se analizirala oštećenja.

Na zubima 31375 i 30567.x2 vidljive su rupe od bušenja, obje u obliku pješčanog sata, što se poklapa s bikoničnim bušenjem gdje obrtnik buši sa obje strane dok ne dođe do sredine. Oba su zuba pokazivala znakove poliranja, a vidljivi su znakovi da su kroz njih provlačene niti te da su možda i nošeni.

"Posmrtno izglađivanje, zaokruživanje i mastan izgled koji se mogu vidjeti na krunama i korijenima oba predmeta u skladu su s njihovom upotrebom i kontaktom s relativno mekanim kontaktnim materijalom, poput ljudske kože ili odjeće", napisali su znanstvenici. "Sve u svemu, na oba izbušena zuba vide se znakovi koji ukazuju na dužu upotrebu u kontekstu ukrašavanja".

Na trećem zubu nema takvih jasnih znakova pa je moguće da je rupa koju su znanstvenici vidjeli zapravo posljedica karijesa.

S obzirom na to da mliječni zubi kod ljudi ispadaju kako bi izrasli trajni, zanimljivo je da su u pitanju trajni zubi odraslih osoba, kao i to da na zubima s jasnim znakovima nošenja nije bilo nikakvih znakova bolesti. Zbog toga je vjerojatno da su zubi izvađeni posthumno.

"Sve to skupa ukazuje da u pitanju nije bila čisto estetska praksa modifikacije zuba u Çatalhöyüku", napisali su znanstvenici. "Zapravo, ovaj izbor materijala – i njihova općenita rijetkost – ukazuju na dublju simboličku vrijednost, čije se potpuno značenje u ovom trenutku ne može u potpunosti odrediti".

Neolitski privjesci od zuba, iako rijetki, pronađeni su i u drugim dijelovima svijeta. Jedan rad iz 2010. godine sugerira da bi privjesci od zuba koji su se nosili u Italiji mogli ukazivati na jaku osobnu vezu s vlasnikom zuba, ili da su se nosili kao amajlije ili u znak naklonosti.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Archaelogical Science: Reports.


Prevela: Ružica Ereš