Göbekli Tepe: Najstariji hram na svijetu daje uvid u umjetničku sposobnost ranih ljudi

Udaljen petnaestak kilometara od turskog grada Sanlıurfa, vjeruje se da je Göbekli Tepe, koji je UNESCO 2018. godine dodao na listu Svjetske baštine, bio središte vjere i hodočašća tijekom neolitskog razdoblja. Budući da je nalazište starije od ljudskog prelaska na sjedilački način života, ono obara konvencionalna uvjerenja, dokazujući postojanje vjerskih uvjerenja prije uspostave prvih gradova. Ono je izmijenilo ljudsku povijest tako što je razuvjerilo arheologe da je hram korišten za obavljanje pogrebnih rituala.

AUTOR: Puja Chagoiwala
OBJAVLJENO: 27.11.19 u 17:06
OSVJEŽENO: 27.11.19 u 17:06
http://bit.ly/2QW0x8o
Dok sam stajala pod čeličnim krovom od 370 kvadratnih metara, podignutim da bi zaštitio najstariji hram na svijetu u Gornjoj Mezopotamiji, nije veličanstvenost arheološkog čuda dominirala mojim mislima. Razmišljala sam o tome kako su ljudi iz vremena prije keramike, kada još nisu bila otkrivena jednostavna ručna oruđa, podigli katedralu na najvišoj točki planinskog lanca. Poznata kao "nulta točka" u povijesti ljudske civilizacije, Göbekli Tepe na jugoistoku Turske stariji je od piramida za 8.000 godina, a od Stonehengea 6.000 godina. Njegovo otkriće revolucioniralo je način na koji arheolozi razmišljaju o porijeklu ljudske civilizacije.

"Muškarci koji su izgradili ovaj hram prije 11.200 godina pripadali su neolitskom razdoblju", rekao mi je Sehzat Kaya, profesionalni turistički vodič. "Bili su lovci-sakupljači, koji su preživljavali hraneći se biljkama i divljim životinjama. To je bio svijet bez keramike, pisanja, točka, pa čak i najprimitivnijih alata. Nevjerojatno je kako su u takvim uvjetima graditelji bili u stanju prenijeti kamenje teško nekoliko tona s kamenoloma udaljenog kilometrima i kako su uspjeli izrezbariti i oblikovati to kamenje u okruglo-ovalne i pravokutne megalitske konstrukcije".

Udaljen petnaestak kilometara od turskog grada Sanlıurfa, vjeruje se da je Göbekli Tepe, koji je UNESCO 2018. godine dodao na listu Svjetske baštine, bio središte vjere i hodočašća tijekom neolitskog razdoblja. Budući da je nalazište starije od ljudskog prelaska na sjedilački način života, ono obara konvencionalna uvjerenja, dokazujući postojanje vjerskih uvjerenja prije uspostave prvih gradova. Ono je izmijenilo ljudsku povijest tako što je razuvjerilo arheologe da je hram korišten za obavljanje pogrebnih rituala.

Njemački arheolog Klaus Schmidt, koji je vodio iskopavanja nalazišta 1996. godine, naglasio je u jednom svom radu iz 2011. godine da nisu pronađene stambene zgrade na tom mjestu, iako su barem dvije faze religiozne arhitekture. Schmidt je odbacio mogućnost da je mjesto bilo svjetovnog karaktera i ustrajavao je na tome da ono pripada "religioznoj sferi, svetom području".

"Čini se da je Göbekli Tepe bio regionalno središte u kojem su se sastajale različite zajednice kako bi sudjelovale u složenim obredima", napisao je Schmidt koji je vodio iskopavanja sve do svoje smrti 2014. godine. "Ti ljudi su sigurno imali vrlo složenu mitologiju, uključujući sposobnost za apstraktno razmišljanje".

Govoreći o apstrakciji, Schmidt je mislio na visoko stilizirane stupove u obliku slova T, pronađene u ovom nalazištu. U prepoznatljivim vapnenačkim stupovima urezane su stilizirane ruke i odjevni predmeti poput remenja i vezica. Najveći stupovi teški su više od 16 tona, a neki su visoki i do 5,5 metara. Schmidt je vjerovao da postoji velika vjerojatnost da je oblik T prvi poznati monumentalni prikaz bogova. Neki su znanstvenici također otkrili da je mjesto možda bilo dom "kulta lubanje".

Na jedinstvenim polupodzemnim stupovima nalaze se trodimenzionalni prikazi – složene rezbarije apstraktnih simbola, ali i životinja: škorpiona, lisica, gazela, zmija, divljih svinja i divljih pataka. Monumentalne građevine, koje predstavljaju svjedočanstvo o umjetničkim sposobnostima naših predaka, također nude uvid u život i vjerovanja ljudi koji su živjeli u predkeramičkom razdoblju neolitika (10. - 9. tisućljeće prije nove ere).

"Göbekli Tepe je izvanredan primjer veličanstvene cjeline megalitskih građevina koja ilustrira značajno razdoblje ljudske povijesti", napisao je UNESCO 2018. godine. "To je jedna od prvih manifestacija ljudske monumentalne arhitekture. Monolitni stupovi u obliku slova T isklesani su sa susjedne vapnenačke visoravni i svjedoče o novim razinama arhitektonske i inženjerske tehnologije. Vjeruje se da svjedoče o postojanju specijaliziranih obrtnika, a možda i o pojavi hijerarhijskih oblika ljudskog društva".

Smješten na 300 metara visine, Göbekli Tepe pruža pogled na horizont u skoro svakom smjeru. Lokalitet su prvi put pregledali antropolozi sa Sveučilišta u Chicagu i Sveulišta u Istanbulu još šezdesetih godina. Budući da je 1963. godine proglašeno srednjovjekovnim grobljem, prva iskopavanja krenula su tek 1996. godine kada je Schmidt u prethodnom znanstvenom izvješću pročitao kratku napomenu o slomljenim vapnenačkim pločama na vrhu brda. Njegova otkrića su promijenila dugogodišnje pretpostavke.

"Göbekli Tepe je složena priča o najranijim velikim, sjedilačkim zajednicama, njihovom opsežnom umrežavanju i zajedničkom razumijevanju svog svijeta, možda čak i prvih organiziranih religija i njihovih simboličkih prikaza kozmosa", napisao je Schmidt.

O Schmidtovim otkrićima opsežno se pisalo. Njemački tjednik Der Spiegel otišao je korak naprijed, sugerirajući da su se Adam i Eva upravo tu nastanili nakon što su protjerani iz rajskog vrta. Časopis je svoju pretpostavku temeljio na slučajnosti da je zemlja koja okružuje Göbekli Tepe dokazano mjesto na kojem se po prvi put u povijesti uzgajala pšenica, a Biblija kaže da je Adam prvi uzgajao pšenicu nakon što je protjeran. Drugi značajni aspekt Schmidtovog otkrića je također doveo u pitanje konvencionalno uvjerenje da je poljoprivreda dovela do nastanka civilizacije. Ranije se vjerovalo da su složena društva nastala nakon što su se lovci-sakupljači naselili na jedno mjesto i počeli uzgajati usjeve. No, starost hrama pokazala je suprotno – velika radna snaga potrebna za izgradnju hrama potaknula je ljude da razvijaju poljoprivredu kako bi mogli prehraniti radnike.

"Zajednice koje su izgradile monumentalne megalitske konstrukcije Göbekli Tepea živjele su tijekom jednog od najvažnijih prijelaza u ljudskoj povijesti, koji je civilizaciju prenio od životnog stila lovaca-sakupljača do prvih poljoprivrednih zajednica", piše UNESCO. "Monumentalne konstrukcije u ovom nalazištu demonstriraju stvaralački ljudski genij ti ranih društava".

Aydin Aslan, direktor za kulturu i turizam, rekao mi je da mjesto svakodnevno posjećuje preko 20.000 ljudi. Megalitske su konstrukcije dobrim dijelom zadržale svoj izvorni oblik nudeći nepredviđen uvid u život ranih ljudi. "Trenutno stanje nalazišta je samo jedna desetina čudesa koja se kriju ispod brda", tvrdi Aslan.


Piše Puja Chagoiwala za Financial Express
Prevela: Ružica Ereš