Odjeća može osobu učiniti kompetentnijom u očima drugih, pokazalo istraživanje

S obzirom na to da se kompetentnost često povezuje sa socijalnim statusom, otkrića ovog istraživanja pokazuju da se pojedinci s manjim primanjima mogu suočiti s preprekama u vezi toga kako drugi percipiraju njihove sposobnosti jednostavno zbog odjeće koju nose.

AUTOR: Woodrow Wilson School of Public and International Affairs
OBJAVLJENO: 10.12.19 u 16:12
https://bit.ly/2YBaMRp
Ljudi djelomično procjenjuju kompetentnost neke osobe na temelju suptilnih ekonomskih pokazatelja koji proizlaze iz odjeće koju ta osoba nosi, pokazalo je novo istraživanje. Ta mišljenja nastaju u roku od nekoliko milisekundi i vrlo ih je teško izbjeći.

U devet studija koje su proveli znanstvenici, ispitanici su trebali ocijeniti kompetentnost osoba koje su nosile različitu odjeću. Odjeća koju su ispitanici smatrali "bogatijom", odnosno boljom – bilo da se radi o majici, džemperu i slično – dovela je do pozitivnijih ocjena sposobnosti osobe na slici, nego slična odjeća koju su procijenili kao "siromašniju", odnosno lošiju, kažu znanstvenici.

S obzirom na to da se kompetentnost često povezuje sa socijalnim statusom, otkrića ovog istraživanja pokazuju da se pojedinci s manjim primanjima mogu suočiti s preprekama u vezi toga kako drugi percipiraju njihove sposobnosti jednostavno zbog odjeće koju nose.

"Siromaštvo je stanje puno izazova. Umjesto da dobiju poštovanje, ljudi koji žive u siromaštvu često se suočavaju s upornim ignoriranjem i nepoštovanjem od strane ostatka društva", rekao je jedan od autora istraživanja, Eldar Shafir, profesor bihevioralne znanosti i javnih politika na Princetonovoj školi za javne i međunarodne politike Woodrow Wilson. "Otkrili smo da se takvo nepoštovanje – koje je očito neutemeljeno, budući da su u našim studijama iste osobe ocijenjene kao manje kompetentne na slikama s lošijom odjećom – počinje pojavljivati već u prvoj desetini sekunde susreta".

"Ekonomska nejednakost se u SAD-u pogoršava od kraja osamdesetih. Sada je jaz između najbogatijih 1% i srednje klase veći od 1.000.000%, to je ekstremna brojka", rekao je glavni autor istraživanja, DongWon Oh, koji je na istraživanju radio kao student doktorskog studija na Princetonu, a sada je postdoktorand na odsjeku psihologije na Njujorškom sveučilištu. "Rad drugih laboratorija pokazao je da ljudi primjećuju koliko bogato ili siromašno izgledaju drugi pojedinci. Naš rad je utvrdio da su ljudi osjetljivi na ove znakove kada procjenjuju značajne osobine drugih ljudi, poput kompetencija, te da je te znakove teško, ako ne i nemoguće, zanemariti".

Oh i Shafir su na istraživanju radili zajedno s Aleksanrdom Todorovim, profesorom psihologije na Princetonu.

Znanstvenici su prvo prikazali fotografije 50 osoba neovisnom "žiriju". Svaka osoba nosila odjeću koju su trebali ocijeniti kao "bogatiju/bolju" ili "siromašniju/lošiju". Postavljeno im je pitanje "Koliko bogato ili siromašno izgleda ova osoba?", a na osnovu tih procjena, znanstvenici su odabrali po 18 bijelih i crnih osoba i odjeće koji pokazuju najistaknutije razlike između bogatih i siromašnih. Te su fotografije zatim korištene u 9 studija.

Kako bi bili sigurni da odjeća ne predstavlja ekstremno bogatstvo ili siromaštvo, znanstvenici su zamolili drugi "žiri" da opiše odjeću koju vide na slikama. Opisi su otkrili vrlo blage razlike, a izuzetno pozitivne ili negativne riječi bile su rijetke. Riječi "bogat" ili "siromašan" i njihovi sinonimi pojavili su se samo jednom od ukupno 4.725 riječi.

Ispitanicima su zatim prikazali polovicu lica koja nose "bogatiju" odjeću i polovicu onih koji su nosili "siromašniju" odjeću. Rečeno im je da znanstvenike zanima kako ljudi ocjenjuju tuđi izgled, a od njih se tražilo da "instinktivno" ocijene kompetentnost lica koja su vidjeli, na ljestvici od 1 (nimalo kompetentan/na) do 9 (vrlo kompetentan/na).

Ispitanici su slike promatrali u različitim vremenskim periodima, u rasponu od jedne sekunde do otprilike 130 milisekundi, što je jedva dovoljno da uopće shvatimo da smo vidjeli neko lice, rekao je Shafir. Zanimljivo je to da su procjene bile dosljedne bez obzira na vremenski period promatranja slike.

U nekoliko sljedećih studija, znanstvenici su napravili određena podešenja originalnog dizajna istraživanja.

U nekim studijama su sva odijela i kravate zamijenili neformalnom odjećom. U drugim studijama su sudionicima rekli da ne postoji veza između odjeće i kompetencije. U jednoj od studija su dali informacije o profesiji i prihodima osoba kako bi umanjili moguće zaključke na osnovi odjeće. U jednoj drugoj su proširili broj ispitanika na skoro 200 i izričito im rekli da ignoriraju odjeću.

Kasnije su koristili novi set lica, a sudionicima su ponovno rekli da ignoriraju odjeću. Kako bi ih dodatno potaknuli na to, ponudili su novčanu nagradu onima čije su ocjene bile najbliže ocjenama grupe koja je gledala lica bez odjeće. U završnoj studiji, umjesto da traže pojedinačne ocjene, znanstvenici su ispitanicima prikazali parove lica iz prethodnih istraživanja i pitali sudionike da odaberu osobu koja je kompetentnija.

Bez obzira na ove izmjene, rezultati su ostali dosljedni. Lica u "bogatijoj" odjeći ocjenjivana su kao znatno kompetentnija. Ova ocjena donesena i tijekom kraćih i tijekom dužih perioda promatranja fotografija. Predrasude o kompetenciji zadržale su se i kada bi znanstvenici upozorili ispitanike na to da odjeća nema nikakve veze s kompetencijom.

Kroz ove studije, znanstvenici su utvrdili da ekonomski status – prikazan kroz odjeću – utječe na ocjene o kompetentnosti. To se dosljedno događalo i kada bi fotografije vidjeli na vrlo kratko vrijeme, i kada bi dobili informacije o prihodima i profesiji osobe, i kada je odjeća bila formalna, i kada je bila neformalna, i kada je sudionicima rečeno da zanemare odjeću, čak i kad im je ponuđen novčani poticaj za ocjenjivanje neovisno o odjeći.

"Da bismo prevladali predrasude, nije potrebno biti samo svjestan, nego imati i vrijeme i motivaciju da ih suzbijemo", napisali su znanstvenici. "U svom istraživanju upozorili smo sudionike na moguće predrasude, mijenjali vrijeme prikazivanja fotografija, dali im dodatne informacije o osobama i ponudili financijski poticaj, sve kako bismo ublažili učinak. No, nijedna od tih intervencija nije bila učinkovita".

Važno pitanje za buduća psihološka istraživanja jest kako prevazići prvi dojam, zaključili su znanstvenici.

Ovo istraživanje podržale su američka Nacionalna zaklada za znanost i Zaklada Alfred P. Sloan. Financijeri nisu praktično sudjelovali u provođenju istraživanja.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour.

- Izvor: Woodrow Wilson School of Public and International Affairs
Prevela: Ružica Ereš