10 najvećih arheoloških otkrića 2019. godine

"Megalopolis" iz brončanog doba u Izraelu, "svećeničko sklonište" u blizini Luxora u Egiptu i masivni drevni zid u zapadnom Iranu samo su neke od mnogih nevjerojatnih arheoloških priča koje su izašle na vidjelo 2019. godine.

AUTOR: Live Science
OBJAVLJENO: 26.12.19 u 20:49
https://bit.ly/2EVDKSN
"Megalopolis" iz brončanog doba u Izraelu, "svećeničko sklonište" u blizini Luxora u Egiptu i masivni drevni zid u zapadnom Iranu samo su neke od mnogih nevjerojatnih arheoloških priča koje su izašle na vidjelo 2019. godine.

Live Science donosi deset najvećih arheoloških otkrića ove godine. Kao i proteklih godina, bilo je teško suziti ovaj popis na samo deset njih.

Obezglavljeni kosturi

Godina je počela zanimljivim otkrićem. Na 1.700 godina starom rimskom groblju u selu Great Whelnetham u Suffolku u Engleskoj arheolozi su pronašli 17 obezglavljenih kostura, s glavama između nogu ili stopala osobe. Čini se da su lubanje uklonjene iz glava nakon smrti. "Rezovi kroz vrat napravljeni su nakon smrti i uredno iza čeljusti", rekao je za Live Science arheolog Andy Peachey. "Da je u pitanju pogubljivanje, oni bi se nalazili niže na vratu i bilo bi znakova sile, što nigdje nije bilo prisutno". Nisu pronađeni drugi artefakti u gorbnicama, iako su kosti bile u dobrom stanju, što ukazuje na to da su pojedinci bili dobro njegovani. Nekoliko njih imalo je tuberkulozu, što je bilo uobičajeno u tadašnjim poljoprivrednim zajednicama. Još uvijek je misterija zašto su glave tih ljudi uklonjene. Jedna je mogućnost da su tadašnji ljudi vjerovali da je glava spremnik duše i da ju je potrebno ukloniti kako bi osoba mogla otići u zagrobni život.

Najšarenija grobnica

U Egiptu je tijekom 2019. godine otkriveno bogatstvo drevnih tajni. Daleko "najšarenije" otkriće bila je 4.400 godina stara Khuwyjeva grobnica. Khuwy je bio službenik koji je živio u vrijeme izgradnje piramida. Hijeroglifi pronađeni u grobnici otkrivaju mnoge Khuwyjeve titule, koje ukazuju na to da je bio vrlo važan službenik. No, ovo otkriće najviše izdvaja nevjerojatna očuvanost živopisnih slika na grobnici. Tu su prikazi brodova koji plove, Egipćana koji rade na poljima i složenih uzoraka koje je gotovo nemoguće opisati riječima. Boje oživljavaju ove slike, a činjenica da su tako dobro očuvane iako je prošlo više od četiri tisućljeća od njihova nastanka je vrlo neobična.

Neuspjeli pokušaj napuštanja Afrike

Ako ne uspiješ iz prve, pokušaj opet. To je lekcija koju je Homo sapiens naučio prije 210.000 godina, kako je otkrila lubanja pronađena u špilji na jugu Grčke. Riječ je o najranijem primjeru lubanje Homo sapiensa pronađenom izvan Afrike, koji otkriva neuspjeli pokušaj ljudi da se rasele izvan tog kontinenta, rekli su znanstvenici. No, tamo gdje nije uspio Homo sapiens, uspjeli su neandertalci, u istoj pećini pronađena je lubanja stara 170.000 godina koja otkriva da su neandertalci uspješno živjeli u toj regiji neko vrijeme.

Otkrića u Dolini kraljeva

Arheolozi u Egiptu su 11. listopada 2019. godine objavili mnoštvo otkrića u Dolini kraljeva, gdje je prije otprilike 3.000 godina pokopana kraljevska obitelj. U zapadnoj dolini pronašli su kompleks radionica u kojem su radnici pravili materijale za grobnice. Bile su tu radionice za bojenje posuda, izradu namještaja, čišćenje zlata. Pronašli su i sobu, koja je služila za mumificiranje, ukopanu u dolinu zajedno s ostacima platna, konopa i drugih materijala preostalih od mumifikacije. Pronašli su i komad drveta s dva kraka koji su se možda koristili poput viljuškara za pomjeranje namještaja. Arheolozi su pronašli i posuđe s natpisima koje su ostavili radnici Doline kraljeva. Pronašli su prostor za pečenje kruha i skladištenje hrane i vode. Također su pronađene dvije ženske mumije u blizini grobnice egipatske kraljice Hatšepsut. Zaista je zapanjujuće pronaći toliko stvari u roku od jedne godine, ali to bi možda moglo otvoriti put za više otkrića u 2020. godini.

"Megalopolis" iz brončanog doba

Pet tisuća godina stari megalopolis iz "ranog brončanog doba" u kojem je živjelo oko 6.000 ljudi (što je za tadašnje vrijeme velika populacija) pronađen je u En Esuru u Izraelu. U gradu su pronađeni milijuni komadića posuđa, kremenog alata, posuda od bazaltnog kamena i veliki hram ispunjen spaljenim životinjskim kostima i figuricama. Jedna od figurica prikazuje ljudsku glavu s utisnutim pečatom ljudskih ruku podignutih u zrak. U hramu je bio i ogromni kamen bazen u kojem su se vjerojatno nalazile tekućine za vjerske obrede. Gradski stambeni i javni prostori, ulice, uličice i hramovi čine se vrlo pažljivo isplanirani. "Ovo je ogroman grad – megalopolis u kontekstu ranog brončanog doba, u kojem su tisuće stanovnika, koji su pretežno zarađivali od poljoprivrede, živjeli i trgovali s različitim religijama, pa čak i različitim kulturama i kraljevstvima u tom području", naveli su Itai Elad, Yitzhak Paz i Dina Shalem u izjavi kojom je objavljeno ovo otkriće. Rekli su da je ovaj grad bio "New York ranog brončanog doba".

Novi dokazi za Poncija Pilata

Poncije Pilat, rimski prefekt u Judeji, koji je vodio suđenje Isusu, imao je lošu reputaciju tijekom povijesti; međutim, 2019. godine arheolozi su pronašli dokaze koji ukazuju da on možda i nije bio tako loš čovjek. Otkrili su da je izgradio veliku ulicu u Jeruzalemu koja se protezala na 600 metara i tako povezao bazen Siloam – mjesto na kojem su se hodočasnici mogli zaustaviti da se okupaju i dođu do čiste voda – i Hramsku goru, najsvetije mjesto u judaizmu. Znanstvenici su shvatili da je ulicu sagradio Pilat zato po tome što su pod ulicom pronađeni novčići koji datiraju u razdoblje kada je Pilat bio prefekt. Drevni zapisi govore kako je Pilat, osim vođenja Isusovog suđenja, uzimao novac iz svete riznice za gradnju akvadukta, kršio židovske vjerske zakone i kažnjavao ljude koji su prosvjedovali zbog njegovih postupaka. Pronađena ulica, za čiju je izgradnju bilo potrebno 10.000 tona kamenih vapnenačkih stijena, pokazuje da Pilat nije bio toliko korumpiran i bezobrazan kao što tvrde drugi povijesni zapisi. Prije ovoga nije bilo mnogo arheoloških otkrića povezanih s Poncijem Pilatom.

"Svećeničko sklonište"

Arheolozi su u "El-Assaifu", nekropoli u blizini Luxora u Egiptu ove godine otkrili 30 savršeno očuvanih sanduka starih oko 3.000 godina. Svoje otkriće nazvali su "skrovištem svećenika", jer se čini da su neke od mumija drevni egipatski svećenici. Složeni uzorci živih boja na sanducima dobro su očuvani unatoč tomu što je prošlo 3.000 godina otkad su nastali. Mumije u sanducima su također dobro očuvane. Kad su na konferenciji za novinare otvorena dva lijesa, činilo se da su vanjski omoti mumija bili netaknuti. Arheolozi su otkrili da su u 30 drvenih sanduka pokopana 23 muškarca, pet odraslih žena i dvoje djece. Analiza mumija i prijevod hijeroglifa su u tijeku, a više otkrića o ovom tajnom skrovištu vjerojatno će se pojaviti kroz narednih godinu, dvije. Izvrsno je što je toliko zapečaćenih sanduka i mumija u njima i dalje netaknuto, te je ostalo sačuvano kroz tako dugo razdoblje. Pljačka grobnica bila je uobičajena pojava u Egiptu i u drevnim i u modernim vremenima.

Veliko otkriće u Velikoj Britaniji

Grobnica stara 2.200 godina u kojoj su posmrtni ostaci 40-godišnjeg muškarca koji je sahranjen s brončanim štitom, kolima i dva konja, cijeni se kao jedno od najvažnijih drevnih arheoloških otkrića u Velikoj Britaniji ikad. Štit je širok oko 30 centimetara i ukrašen je nizom složenih vijuga i bodljom sfernog oblika koja strši iz njegovog središta. Muškarac je vjerojatno bio "značajan član svog društva", rekla je Paula Ware, arheologinja iz MAP Archeological Practice, koja je predvodila tim koji je pronašao ovaj grob u blizini Pocklingtona u Engleskoj. Nalazište je bilo netaknuto, a iskopano je modernim arheološkim tehnikama.

Ogromni zid

"Zid koji se proteže na 115 kilometara pronađen je u zapadnom Iranu. Zid se nalazi između planine Bamu na sjeveru i područja blizu sela Zhaw Marg na jugu, a bilo je potrebno oko milijun kubnih metara kamena za njegovu izgradnju. Iako je lokalno stanovništvo i nekolicina arheologa znalo za postojanje zida, on nikad nije opisan u časopisu sve do ove godine kada je objavljen članak Sajjada Alibaigija, docenta iranske arheologije na Sveučilištu Razi u Kermanshahu, u časopisu Antiquity. "Ostaci građevina, sada uništeni, vidljivi su na više mjesta uzduž zida. Možda su u pitanju povezani tornjići (male kule) ili zgrade", napisao je Alibaigi. Napomenuo je da je zid napravljen od "prirodnih lokalnih materijala, poput kaldrme i oblutaka, a na pojedinim mjestima preživio je i malter". Ne zna se kada je zid izgrađen, tko ga je i zašto sagradio. Keramika pronađena u blizini zida sugerira da je izgrađen između četvrtog stoljeća prije Krista i šestog stoljeća, napisao je Alibaigi. Parti (koji su vladali između 247. godine pr. Kr. I 224. godine) i Sasanidi (koji su vladali između 224. i 651. godine) dva su carstva koja su procvala u ovom području, a bilo koje od njih moglo je sagraditi ovaj zid.

Kacige od lubanja

Dvoje djece, pokopane prije 2.100 godina, pronađeno je s "kacigama" napravljenim od lubanja druge djece. Ova djeca bila su pokopana s posmrtnim ostacima još devet osoba u Salangu, na obali središnjeg Ekvadora. Kacige su bile postavljene čvrsto na glavama djece, otkrili su arheolozi. Postoji velika vjerojatnost da su lubanje starije djece još uvijek imale meso kad su bile pretvorene u "kacige", jer bez mesa bi se vjerojatno raspale, primijetili su arheolozi. Arheolozi kažu da je to jedini poznati slučaj u kojem su se lubanje koristile kao kacige pri pokapanju dojenčadi. Uzrok smrti djece ni dojenčadi nije poznat. Također nije poznat ni razlog postavljanja ovih "kaciga". Ono "može predstavljati pokušaj osiguranja ovih 'divljih i predsocijalnih' duša", napisali su arheolozi u radu objavljeno u časopisu Latin American Antiquity.


Prevela: Ružica Ereš