Opasnosti uzgoja hobotnica

U zatočeništvu i bez stimulacije ove životinje postaju frustrirane i bude im dosadno. Pokazale su zabrinjavajuća ponašanja u uvjetima zatočeništva, uključujući kanibalizam ili hranjenje vlastitim pipcima. Trebamo prepoznati ozbiljan utjecaj na okoliš koji će biti posljedica uzgoja hobotnica i pustiti ove životinje na miru.

AUTOR: The Hearty Soul
OBJAVLJENO: 30.12.19 u 13:33
https://bit.ly/37ns8o0
Postoji mnogo rizika koji se moraju prepoznati kada se nešto masovno proizvodi za globalno tržište, pogotovo kada je riječ o stočarstvu. Naša potražnja za hranom smanjuje zalihe na našem planetu, mi manipuliramo prirodom i stvaramo nepopravljivu štetu. Sve u svemu, naši neetični izbori imaju svoju cijenu iako ona u početku nije toliko vidljiva.

Ljudska potražnja za hobotnicama toliko je porasla da je skupina znanstvenika objavila članak o opasnostima njihova uzgoja i razlozima zašto se one nikada ne bi trebale uzgajati. Nije riječ samo o njihovoj visokoj razini inteligencije, nego i o značajnom utjecaju na okoliš kakav bi imale farme hobotnica.

Ako volite hobotnice, niste sami. Globalna potražnja za ovom delicijom je u porastu, kao i njihova cijena zbog ograničene ponude. Organizacija za hranu i poljoprivredu unutar Ujedinjenih naroda predviđa da će cijena hobotnice ostati visoka do kraja 2019. godine, piše The Hearty Soul.

Hobotnice se obično love u divljini, što prinose čini nepredvidivima. Kako bi održali korak s potražnjom i stvorili pouzdanu opskrbu, počele su se pojavljivati farme hobotnice u više zemalja širom svijeta. Ove farme mogu uključivati pokušaje genetske modifikacije kako bi se ubrzao proces uzgoja.

U nedavnom izdanju časopisa Issues in Science and Technology, jedna grupa znanstvenika, filozofa i psihijatara podijelila je svoja saznanja o tome kako ove farme utječu na naš okoliš.

Kao i mnoga druga vodena stvorenja, hobotnice su mesožderi i uspijevaju na ribljim proteinima i masnim kiselinama, koji čine njihovu cjelokupnu prehranu. Odakle će biti hrana koju hobotnice budu konzumirale na farmama? Kako tvrde znanstvenici, "ovo će biti dodatni pritisak na divlje ribe i beskičmenjake". S obzirom na to da se oko jedne trećine globalnog ulova ribe pretvara u hranu za životinje, a otprilike polovica toga ide u akvakulturu. Ove prakse nisu dugoročno održive.

Iako je hrana za uzgoj mesoždera iz vode jedna od najvećih ekoloških briga, utjecaj zagađenja je zaista uznemirujući. Kombinacija visoke razine dušika i fosfora koji nastaju raspadanjem izmeta i hrane; kontaminacija gnojivima, algaecidima, herbicidima i dezificijensima, pretjerana upotreba antibiotika, ukrižavanje i prijenos bolesti između uzgojenih riba i divljih sorti nepovratni su postupci koje namećemo našim divljinama.

Hobotnice su dobro poznate po svojoj inteligenciji i vještini rješavanja problema. One također vole život provoditi same. Bili smo svjedoci kako hobotnice obavljaju impresivne zadatke, poput otvaranja staklenki iznutra, izrade alata od kokosa i školjki, korištenja kamenja kao oružja, kamufliranja i oponašanja drugih stvorenja, pamćenja zagonetki koje su rješavale ranije. Otkrili smo i da one mogu zanemariti svoje genetsko programiranje i uređivati poruke koje im šalje DNK umjesto da ih slijede kao većina drugih živih bića.

U zatočeništvu i bez stimulacije ove životinje postaju frustrirane i bude im dosadno. Pokazale su zabrinjavajuća ponašanja u uvjetima zatočeništva, uključujući kanibalizam ili hranjenje vlastitim pipcima.

"Trenutno je uzgoj hobotnica ograničen tehnologijom – bilo je teško održati ih na životu u ranim fazama života. No, s daljnjim ulaganjima, istraživanjima i testiranjima, možda će tehnologija za uzgoj hobotnica postati dostupna na industrijskom nivou. Nadamo se da će, ako takva opcija postane praktična, društvo prepoznati ozbiljne probleme blagostanja i zaštite okoliša povezane s takvim projektima i da će se uzgoj hobotnica spriječiti ili obeshrabriti. Bilo bi još bolje da vlade, privatne kompanije i akademske institucije sad prestanu ulagati u uzgoj hobotnica i umjesto toga da usredotoče svoje napore na postizanje istinski održive i suosjećajne budućnosti proizvodnje hrane", stoji u zaključku ovog eseja.

Trebamo prepoznati ozbiljan utjecaj na okoliš koji će biti posljedica uzgoja hobotnica i pustiti ove životinje na miru. Eksperimenti s uzgojem hobotnica u Meksiku pokazali su se uspješni, a jedna japanska tvrtka je 2017. godine izvijestila o prvom uspješnom izlijeganju jaja. Uzgojena hobotnica mogla bi se naći na tržištu već iduće godine.

Je li vrijedno toga?


Prevela: Ružica Ereš