Sretni ljudi skloniji su djelovati po pitanju ekoloških problema; istraživanje

"Pronašli smo dokaze [...] da sreća podrazumijeva više, a ne manje društvenog djelovanja. Iako su ove povezanosti bile statistički male, one otkrivaju da su sretniji ljudi općenito skloniji poduzimanju određenih akcija kao odgovoru na prijetnje okolišu, lokalnim i globalnim društvenim pitanjima. Jačina ove povezanosti ostala je visoka i nakon uvrštavanja kontrolnih demografskih čimbenika u nacionalno reprezentativnom uzorku", zaključili su autori istraživanja.

AUTOR: Forbes
OBJAVLJENO: 03.01.20 u 20:44
http://bit.ly/2trM6PA
Kažu da je neznanje blaženstvo (ignorance is bliss). No, prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Positive Psychology, to nije istina. Tim psihologa koji je predvodio Kostadin Kushlev sa Sveučilišta Georgetown propitivao je može li sreća pojedinca biti prepreka u rješavanju svjetskih problema.

"Kako su nacije širom svijeta sve zainteresiranije za ljudsku sreću, neki su izrazili zabrinutost zbog negativnih aspekata sreće", navode Kushlev i suradnici u svom znanstvenom radu. "Što ako u svoj toj žurbi da usrećimo svakoga postajemo zadovoljni neprilikama svojih lokalnih zajednica, društva, ali i svijeta?"

Međutim, podaci ne podržavaju ovaj stav. Ako ništa drugo, Kushlev i njegov tim kažu da postoji mogućnost da je obrnuto – da bi sretni ljudi možda mogli biti skloniji pokušati riješiti svjetske probleme, piše Forbes.

Da bi došli do ovog zaključka, znanstvenici su analizirali podatke iz GSS (General Social Survey), godišnjeg istraživanja koje od Amerikanaca traži da razmatraju razne teme, uključujući nacionalnu potrošnju, odnose među rasama, povjerenje u institucije. Svoju su analizu usredotočili na nekoliko konkretnih pitanja.

Prvo, ispitivali su razinu sreće Amerikanaca, kako je naznačeno, na ljestvici sreće s tri opcije – jako sretni, poprilično sretni, ne baš sretni. Zatim su pratili odgovore pojedinaca koja se tiču zaštite okoliša i djelovanja po pitanju zaštite okolišta. Jedno je pitanje bilo: "Općenito govoreći, koliko ste zabrinuti za pitanja zaštite okoliša?" Drugi set pitanja tražio je od ispitanika da naznače koliko su voljni promijeniti svoje trenutno ponašanje (npr. više reciklirati, izbjegavati ekološki nesigurne proizvode, manje voziti) kako bi zaštitili okoliš. Na kraju, treći set pitanja tražio je da ispitanici odgovore koliko su voljni promijeniti svoje buduće ponašanje kako bi se bavili pitanjima klimatskih promjena (točnije, bi li bili voljni plaćati veće poreze i cijene, kao i prihvatiti pad životnog standarda kako bi zaštitili okoliš).

Otkrili su da je sreća pouzdano povezana s voljnošću ljudi da poduzmu neke akcije u vezi s klimatskim promjenama; oni koji su bili sretniji bili su više skloni odgovoru da će prilagoditi svoje sadašnje i buduće ponašanje kako bi ono bilo "ekološkije". Zanimljivo je da su, iako su skloniji poduzimanju mjera, sretniji ljudi izrazili nižu razinu zabrinutosti za stanje klime.

Alternativno objašnjenje je da su za stvaranje ovakvih obrazaca rezultata odgovorni prihodi. Drugim riječima, sretni ljudi imaju više novca, što im omogućuje djelovanje po pitanju zaštite okoliša. Međutim, čak i kada su u obzir uzeli prihode, znanstvenici su i dalje vidjeli značajnu povezanost sreće i voljnosti za ekološkim djelovanjem.

"Pronašli smo dokaze [...] da sreća podrazumijeva više, a ne manje društvenog djelovanja. Iako su ove povezanosti bile statistički male, one otkrivaju da su sretniji ljudi općenito skloniji poduzimanju akcija kao odgovoru na prijetnje okolišu, lokalnim i globalnim društvenim pitanjima. Jačina ove povezanosti ostala je visoka i nakon uvrštavanja kontrolnih demografskih čimbenika u nacionalno reprezentativnom uzorku", zaključili su autori istraživanja.


Prevela: Ružica Ereš