Glazba izaziva 13 glavnih emocija; istraživanje

Otkrića ovog istraživanja mogla bi se primijeniti na psihološke i psihijatrijske terapije osmišljene za poticanje određenih emocija ili bi je mogle iskoristiti usluge za streaming glazbe poput Spotifyja u prilagodbi algoritama kako bi zadovoljile želje svojih korisnika.

AUTOR: Science Daily
OBJAVLJENO: 07.01.20 u 18:14
http://bit.ly/36ydbPQ
Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, proveli su istraživanje na više od 2.500 ljudi u SAD-u i Kini o emocionalnim reakcijama na tisuće pjesama raznih žanrova, uključujući rock, folk, jazz, klasiku, eksperimentalnu glazbu i heavy metal.

Otkrili su da se subjektivno iskustvo u različitim kulturama može preslikati u barem 13 osjećaja: zabava, radost, erotika, ljepota, opuštanje, tuga, snenost, trijumf, tjeskoba, strah, uznemirenost, prkos, energičnost.

"Zamislite da napravite ogromnu eklektičnu glazbenu biblioteku pomoću emocija i bilježite kombinacije osjećaja povezanih sa svakom pjesmom. To je u biti ono što smo mi napravili u ovom istraživanju", rekao je voditelj istraživanja Alan Cowen, doktorand na studiju neurologije.

"Detaljno smo dokumentirali najveći niz emocija koje univerzalno pobuđuje jezik glazbe", rekao je profesor psihologije Dacher Keltner, također jedan od autora rada.

Cowen je podatke pretočio u interaktivnu audio mapu na kojoj posjetitelji mogu pomicati pokazivače kako bi preslušali bilo koji od više tisuća audio isječaka pjesama i utvrdili podudaraju li se njihove emocionalne reakcije s načinom na koji ljudi iz drugih kultura reagiraju na glazbu.

Otkrića ovog istraživanja mogla bi se primijeniti na psihološke i psihijatrijske terapije osmišljene za poticanje određenih emocija ili bi je mogle iskoristiti usluge za streaming glazbe poput Spotifyja u prilagodbi algoritama kako bi zadovoljile želje svojih korisnika, piše Science Daily.

Iako su i američki i kineski ispitanici identificirali slične emocije – poput osjećaja straha kad su čuli pjesmu iz filma "Ralje" – postojale su razlike u tome jesu li te emocije učinile da se osjećaju dobro ili loše.

"Ljudi iz različitih kultura mogu se složiti u tome izaziva li određena pjesma emociju bijesa, ali postoje razlike u percepciji tog osjećaja kao pozitivnog ili negativnog", rekao je Cowen, napomenuvši da su pozitivne i negativne vrijednosti, u psihološkom jeziku poznate kao valencija, više specifične za određene kulture.

Štoviše, ispitanici iz različitih kultura uglavnom su imali slične opće emocionalne karakterizacije glazbenih zvukova. No, njihova su se mišljenja razlikovala u stupnju "uzbuđenja", koji se odnosi na stupanj smirenosti ili stimulacije koju glazbeno djelo izazove.

Istraživanje je provedeno tako što su prvo skenirane tisuće videozapisa na platformi YouTube, u potrazi za glazbom koja izaziva različite emocije. Na toj osnovi izrađena je zbirka audio zapisa koju su znanstvenici iskoristili za eksperiment. Zatim su ispitanici imali zadatak ocijeniti oko 40 isječaka u kontekstu 28 različitih kategorija emocija, zatim na skali pozitivnosti i negativnosti i na razini "uzbuđenja" koju je glazba izazvala. Statističkom analizom, znanstvenici su došli do ukupno 13 općih kategorija iskustva koje su prisutne u različitim kulturama.

Da bi se osigurala točnost dobivenih rezultata, oko 1.000 ljudi iz SAD-a i Kine trebalo je ocijeniti preko 300 dodatnih isječaka iz zapadne i tradicionalne kineske glazbe koji su napravljeni da bi pobudili varijacije valencije i uzbuđenja. I tu se potvrdilo 13 kategoriija.

Vivaldijeva Četiri godišnja doba izazivala su energičnost. Al Greenova pjesma Let's Stay Together izazivala je senzualnost. Pjesma Somewhere over the Rainbow izazivala je radost. Heavy metal glazba percipirana je kao prkosna, baš kao što je bila namjera skladatelja, a pjesma koja svira tijekom scene tuširanja u filmu Psiho izazvala je strah.

Znanstvenici priznaju da se neke od ovih asocijacija mogu temeljiti na kontekstu u kojem su ispitanici ranije čuli određenu glazbu. No, to je manje vjerojatno u slučaju kineske tradicionalne glazbe, koja je korištena za provjeru hipoteze.

"Glazba je univerzalni jezik, no ne dajemo uvijek dovoljno pažnje onome što govori i načinu na koji se shvaća", kazao je Cowen. "Htjeli smo napraviti prvi važan korak prema rješavanju misterije kako glazba uspijeva probuditi toliko nijansiranih emocija".