Mozak star 2.600 godina vjerojatno su očuvali proteini i uvjeti u jami u kojoj je pronađen; istraživanje

Mozak je pronađen u blatnjavoj jami u britanskom selu Heslington 2008. godine. Kasnijom analizom utvrđeno je da je u pitanju mozak muškarca, star 2.600 godina. Međutim, nije se uspjelo otkriti kako se to dogodilo. Nova analiza mozga na molekularnoj razini pokazala je prisutnost više od 800 proteina, koji su inače izdržljiviji od drugih materijala u mozgu. Znanstvenici vjeruju da su ti proteini, uz vlažne i hladne uvjete u kojima se mozak nalazio, doprinijeli njegovu očuvanju kroz tako dug period.

AUTOR: Phys
OBJAVLJENO: 08.01.20 u 19:43
https://bit.ly/2uy22AB
Međunarodni tim znanstvenika pronašao je trag koji bi mogao objasniti kako se mozak star 2.600 godina uspio očuvati do modernog doba u blatnjavoj jami. U svom radu, objavljenom u časopisu Journal of the Royal Society Interface, tim opisuje svoje istraživanje uzorka mozga poznatog kao mozak iz Heslingtona i ono što su na njemu otkrili.

Još 2008. godine, tim arheologa iskopao je lubanju u blizini britanskog sela Heslinhton – i na svoje iznenađenje, u njemu pronašao malu količinu moždanog tkiva. Lubanja se nalazila u poplavljenoj jami. Jedno kasnije istraživanje pokazalo je da je lubanja stara 2.600 godina i da je u pitanju muškarac. Proučavanje lubanje također je pokazalo da je muškarac vjerojatno obezglavljen. No, veliko pitanje bilo je kako je moždano tkivo uspjelo tako dugo preživjeti. Siva tvar obično krene propadati već nekoliko trenutaka nakon smrti zbog velike količine masti. U kasnijim istraživanjima, znanstvenici su otkrili da nije bilo namjernih pokušaja očuvanja mozga, što je njegovo stanje učinilo još misterioznijim.

U ovom novom radu, znanstvenici su ponovno analizirali mozak kako bi vidjeli mogu li otkriti njegove tajne. Sada su ga proučavali na molekularnoj razini, specifično tražeći postojanje proteina, za koje je poznato da su izdržljiviji od drugih materijala u mozgu.

Naveli su da su u uzorku pronašli dokaze za više od 800 proteina, od kojih su neki još uvijek bili u tako dobrom stanju da su uspjeli dovesti do imunološkog odgovora. Također su otkrili da su se proteini presavili u, kako su znanstvenici opisali, čvrsto zbijene stabilne agregate koji su stabilniji od onih koji se nalaze u tipičnom živom mozgu danas. Vjeruju da takvo formiranje agregata može barem djelomično objasniti kako je tvar uspjela izdržati raspadanje. Primijetili su da je i okolina u kojoj je lubanja pronađena također mogla pomoći – hladni, vlažni, sitnozrnasti sediment možda je spriječio da kisik dopre do mikroorganizama koji jedu meso i kojima je potreban da bi preživjeli.


- Izvor: Phys