Procvat divljih životinjskih vrsta u evakuiranoj zoni Fukushime; istraživanje

Na više od 267.000 fotografija snimljenih tijekom 120 dana, zabilježena je prisutnost više od 20 životinjskih vrsta. "Naši rezultati nude prve dokaze da su brojne vrste divljih životinja sada u izobilju u cijeloj zoni isključenja u Fukushimi, unatoč prisutnosti radioaktivne kontaminacije", rekao je biolog James Beasley, jedan od autora istraživanja.

AUTOR: Phys
OBJAVLJENO: 11.01.20 u 13:39
https://bit.ly/2Tdn3dW
Prošlo je skoro deset godina od nuklearne nezgode u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukushima, uzrokovane kobnim potresom i cunamijem. Znanstvenici sa Sveučilišta u Georgiji (UGA) otkrili su da je zona isključenja sve bogatija divljim životinjama.

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Frontiers in Ecology and Environment, izvještava da je na 267.000 fotografija divljine viđeno više od 20 životinjskih vrsta, uključujući divlje svinje, japanskog zeca, makaki majmuna, fazana, lisicu i kunopsa – srodnika lisice – u raznim područjima u zoni isključenja.

James Beasley, biolog sa spomenutog sveučilišta, koji se bavi divljim životinjama, rekao je da špekulacije i pitanja o statusu divljih životinja nakon nuklearnih nezgoda poput onih u Černobilu i Fukushimi dolaze i od znanstvene zajednice i od šire javnosti.

Ova nedavna studija, uz istraživanja koja je tim proveo u Černobilu, daju odgovore na ta pitanja.

"Naši rezultati nude prve dokaze da su brojne vrste divljih životinja sada u izobilju u cijeloj zoni isključenja u Fukushimi, unatoč prisutnosti radioaktivne kontaminacije", rekao je Beasley.

Vrste koje su često u sukobu s ljudima, pogotovo divlja svinja, pretežno su uhvaćene kamerom u područjima ili zonama iz kojih su ljudi evakuirani. "To vjerojatno znači da se broj pripadnika ovih vrsta povećao nakon evakuacije ljudi", komentirao je Beasley.

Tim je identificirao tri zone za istraživanje. Fotografski podaci prikupljeni su sa 106 mjesta u tri zone: zone isključenja zbog najviše razine kontaminacije; zone ograničenja zbog srednje razine kontaminacije i nastanjenoj zoni u kojoj je ljudima dopušteno da ostanu zbog vrlo niske razine radijacije u okolišu.

Znanstvenici su svoje određenje zona temeljili na zonama koje je prethodno uspostavila japanska vlada nakon nezgode koja se dogodila 2011. godine, piše Phys.

Kamere su tijekom 120 dana snimile preko 46.000 fotografija divlje svinje. Više od 26.000 fotografija nastalo je u zoni isključenja, 13.000 u zoni ograničenja i svega 7.000 u naseljenoj zoni.

Druge vrste koje su bile brojnije u zonama isključenja i ograničenja bili su rakuni, japanska kuna i japanski makaki.

Rezultati istraživanja ne daju procjenu zdravstvenog životinja, rekao je Thomas Hinton, profesor na Institutu za radioaktivnost u okviru Sveučilišta Fukushima. "Ovo istraživanje daje važan doprinost jer proučava radiološke učinke na populaciju divljih životinja, dok je većina prethodnih istraživanja ispitivala učinke na pojedine životinje", rekao je Hinton.

Nenaseljena zona poslužila je i kao kontrolna zona u istraživanju. Znanstvenici su rekli da, iako ne postoje prethodni podaci o populaciji divljih životinja u evakuiranim područjima, neposredna blizina i sličan krajolik nastanjene zone učinili su ovo područje idealnim za kontrolno područje u istraživanju.

Tim je procijenio i utjecaj drugih varijabli: udaljenost od cesta, vrijeme aktivnosti snimljeno kamerama, vrste vegetacije i nadmorska visina.

"Teren varira od planinskih do obalnih staništa. Znamo da ta staništa podržavaju različite vrste. Da bismo uračunali i te faktore, u analizu smo uvrstili atribute staništa i krajobraza, poput nadmorske visine", objasnio je Beasley.

"Na temelju ovih analiza, naši rezultati pokazuju da su faktori poput razine ljudske aktivnosti, nadmorske visine i vrste staništa, a ne razina kontaminacije, bili glavni čimbenici koji utječu na brojnost ispitivanih populacija".

Rezultati istraživanja ukazuju na obrazac aktivnosti većine vrsta u skladu s njihovim poznatim obrascima ponašanja. Rakuni, koji su noćne životinje, bili su aktivniji tijekom noći, dok su fazani, kao dnevne životinje, bili aktivniji tijekom dana. Međutim, divlja svinja u zoni isključenja bila je aktivnija tijekom dana, za razliku od onih svinja koje žive u nastanjenoj zoni, što ukazuje na to da vjerojatno modificiraju svoje ponašanje kako bi izbjegle ljude.

Jedna iznimka od ovih obrazaca ponašanja pokazala se kod japanskog serova, sisavca sličnog kozi. Iako inače poprilično udaljeni od ljudi, najčešće su viđani na snimkama kamera u planinskim područjima koja naseljavaju ljudi. Znanstvenici kažu da bi tu pitanju moglo biti prilagođavanje ponašanja kako bi izbjegli brzo rastuću populaciju svinja u zoni isključenja.


Prevela: Ružica Ereš