Pronađen fosil jedne od prvih vrsta škorpiona koje su živjele na kopnu

Škorpioni su među prvim životinjama koje su prešle na život na kopnu. Kao takav, Parioscorpio venator čuva tajnu što je to životinjama omogućilo prelazak iz mora na kopno. Iako je vodeno stvorenje, Paroscorpio je imao jedinstvenu anatomiju koja mu je omogućila da živi i na kopnu. Smatra se jednim od najranijih organizama koji su disali zrak.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 18.01.20 u 13:16
http://bit.ly/2sA0Trm
Novo istraživanje opisuje dva najstarija škorpiona pod nazivom Parioscorpio venators i otkriva nove detalje o migraciji prvih životinja iz vodenih u kopnena staništa. Procjenjuje se da su ovi škorpioni živjeli prije otprilike 437,5 do 436,5 milijuna godina.

Život i na kopnu i u moru

Fosili ovih škorpiona otkriveni su u Wisconsinu 1985. godine. Oni su se na Sveučilištu Wisconsin nalazili 35 godina, a nitko ih nije proučavao dok paleontolozi Loren Babcock sa Sveučilišta države Ohio i Andrew Wendruff sa Sveučilišta Otterbein nisu prepoznali njihovu važnost.

Iako je vodeno stvorenje, Paroscorpio je imao jedinstvenu anatomiju koja mu je omogućila da živi i na kopnu. Sada se smatra jednim od najranijih organizama koji su disali zrak.

Škorpioni su među prvim životinjama koje su prešle na život na kopnu. Kao takav, Parioscorpio venator čuva tajnu što je to životinjama omogućilo prelazak iz mora na kopno, piše Interesting Engineering.

Znanstvenici su koristili mikroskopske i snimke visoke rezolucije kako bi detaljno proučili ove fosile, te su možda pronašli ključ prelaska iz morskog u kopneni život. Iako rani škorpioni nisu imali pluća ni škrge, imali su strukturu oblika pješčanog sata, sličnu respiratornom sustavu kakav imaju moderni škorpioni.

Upravo je taj sustav omogućio ovim škorpionima da ostanu na kopnu duže vrijeme. Wendruff je za Gizmodo komentirao da je škorpion "pronađen u priobalnom području s drugim organizmima koji nisu živjeli u oceanu", ali "očuvani dišni i kardiovaskularni sustavi u fosilu bili su slični onima kod modernih škorpiona koji žive na kopnu i udišu zrak".

Dodao je da su prilagodbe ovog škorpiona predstavljale "glavni korak u kolonizaciji kopna".

Još jedno otkriće koje je proizašlo iz istraživanja je to koliko su se malo škorpioni s vremenom promijenili. "Evolucijski uspjeh ponekad diktira to koja vrsta prva ruši adaptivnu barijeru, primjerice postavši prva vrsta sposobna živjeti na kopnu. Biološki model možda je testiran i "usavršen" još u njihovoj ranoj evolucijskoj povijesti, zbog čega mu vjerojatno nije trebalo mnogo prerađivanja kasnije", komentirala je Babcock za Gizmodo.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports.


Prevela: Ružica Ereš