Krater Yarrabubba u Australiji najstariji je krater na Zemlji, star 2,2 milijarde godina

Ovaj krater stariji je barem 200 milijuna godina od kratera Vredefort, drugog najstarijeg udarnog kratera koji se nalazi u Južnoj Africi.

AUTOR: BBC
OBJAVLJENO: 25.01.20 u 19:42
https://bit.ly/2TVtrXC
Znanstvenici su identificirali najstariji udarni krater na svijetu. Krater se nalazi u Australiji, a možda nudi i objašnjenje kako je završilo tadašnje ledeno doba.

Asteroid je prije 2,2 milijarde godina pogodio Yarrabubu u zapadnoj Australiji, što znači da je krater otprilike duplo mlađi od samog planeta Zemlje.

Do ovih zaključaka znanstvenici su došli analizom minerala pronađenih u stijenama na tom nalazištu. Rekli su da je ovo otkriće uzbudljivo jer je ovaj događaj možda katalizirao zagrijavanje u tom razdoblju.

Krater je otkriven još 1979. godine, ali geolozi ranije nisu određivali njegovu starost. S obzirom na milijarde godina erozije, krater nije vidljiv golim okom. Znanstvenici su mapirali stijene u magnetskom polju ovog područja i tako otkrili da ima promjer od otprilike 70 kilometara.

"Krajolik je zapravo vrlo ravan jer je krater jako star, ali tamošnje stijene su posebne", rekao je profesor Chris Kirkland za BBC.

Znanstvenici su analizirali sićušne kristale cirkona i monazita u stijenama kako bi utvrdili kada je asteroid pogodio Zemlju. Kristali su bili "šokirani" udarom i sada se mogu "čitati kao godovi", rekao je profesor Kirkland. Ti kristali sadrže male količine urana, a budući da se uran pretvara u olovo konzistentnim tempom, mogli su izračunati koliko je vremena prošlo od udara.

Ovaj krater stariji je barem 200 milijuna godina od kratera Vredefort, drugog najstarijeg udarnog kratera koji se nalazi u Južnoj Africi.

"Zanimalo nas je ovo područje jer je područje zapadne Australije vrlo staro, no nismo očekivali da će krater biti ovoliko star", rekao je Kirkland. "Moguće je da postoji neki još stariji krater koji samo čeka da bude otkriven, no jako je teško pronaći ih prije nego što erodiraju i potpuno izgubimo tu ranu povijest planeta".

Znanstvenici tvrde da bi i razdoblje udara moglo dati objašnjenje i zašto se planet tada počeo zagrijavati. Vjeruje se da je planet prije toga bio u jednom od svojih ledenih doba. U jednom trenutku ledene ploče su se rastopile i planet se počeo brzo zagrijavati.

"Starost kratera točno odgovara kraju potencijalnog ledenog doba", objasnio je profesor. "Dakle, udar je možda doveo do značajnih promjena u našoj planetarnoj klimi".

Tim je pomoću računalnog modeliranja izračunao da je asteroid pogodio Zemljin veliki ledeni pokrivač. Taj događaj je možda doveo do otpuštanja ogromnih količina vodene pare u atmosferu, što bi pomoglo u zagrijavanju planete tijekom proterozoika – dobu kada se kisik tek pojavio u atmosferi i kada još nije bilo složenog života na planetu.

"I sama starost kratera nas je jako uzbudila", rekao je profesor Kirkland. "Ali njeno postavljanje u kontekst s ostalim događajima na Zemlji čini ovaj događaj zaista jako zanimljivim".

Ne postoji dovoljno modela iz tog doba da bi se ta teorija mogla opsežnije testirati, ali "stijene pričaju priču o velikom utjecaju na planet".

Druga teorija kojom se objašnjava naglo zagrijavanje u ovom periodu je da su erupcije vulkana pogurale ugljični dioksid u atmosferu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.