Rahmanjinov, Bach, Brahms i Mendelssohn najinovativniji skladatelji baroka, klasike i romantizma

Sve u svemu, razdoblje romantizma pokazalo se kao glazbeno razdoblje s najvišom ocjenom u inovativnosti, što se, kažu autori, "u potpunosti slaže sa široko prihvaćenom tezom da su skladatelji romantizma zaslužni za kršenje mnogih prihvaćenih glazbenih konvencija".

AUTOR: IFLScience
OBJAVLJENO: 01.02.20 u 14:21
https://bit.ly/2u1EHHA
Postoje mnoge paralele između znanosti i glazbe. Istraživački radovi pišu se kao rezultat eksperimentiranja, na gotovo isti način na koji su melodije i harmonije otkrivene i označene u glazbenoj kompoziciji. Ipak, oba ova polja zahtijevaju inovacije kako bi mogla napredovati.

Znanstvenici iz Južne Koreje koristili su matematički okvir kako bi pokušali kvantificirati ovu ideju inovacije, koristeći uzorak od 900 skladbi zapadne klasike.

Rezultati ove analize, objavljeni u EPJ Data Science, pokazali su da su Rahmanjinov, Bach, Brahms i Mendelssohn, bili najinovativniji skladatelji baroka (1700-1750), klasike (1750-1820) i romantizma (1820-1910).

Klavirska djela 19 najpoznatijih skladatelja iz tih razdoblja, uključujući i Mozarta, Beethovena i Chopina, ocjenjivana su na osnovi noviteta i partitura. Ove ocjene temeljile su se na tome kako su se njihovi komadi razlikovali i u odnosu na djela drugih autora, ali i u odnosu na njihova ostala djela.

Autori su u radu objasnili značenje tih dviju kategorija: "Inovativnošću se mjeri koliko je djelo različito u odnosu na prošlost, koliko ono predstavlja originalnost i nepredvidivost generacije. Utjecajem se mjeri koliko često se djelo referenciralo u budućnosti, što pokazuje njegov uspjeh i utjecaj kao inspiracije za buduća stvaranja".

Rezultati obje kategorije dobivali su se korištenjem računalnog modela koji je svaki segment skladbi podijelio na "kodne riječi". Opisane kao "simboličko napredovanje akorda", kodne riječi generirale su se iz svakog skupa istodobno sviranih nota, uzimajući u obzir i njihove oktave. Redoslijed kodnih riječi zatim se uspoređivao sa svim ostalim skladbama da bi se utvrdilo koliko je inovativan i utjecajan bio svaki skladatelj.

"Naš model omogućuje nam izračunavanje stupnja zajedničkih melodija i harmonija između prošlih i budućih djela i promatranje evolucije zapadnih glazbenih stilova pokazujući kako su ugledni skladatelji mogli utjecati jedni na druge. Glazbeni period koji smo proučavali nadaleko je zaslužan za stvaranje brojnih glazbenih stilova koji su utjecajni i danas", rekao je Juyong Park, jedan od autora istraživanja.

Sve u svemu, razdoblje romantizma pokazalo se kao glazbeno razdoblje s najvišom ocjenom u inovativnosti, što se, kažu autori, "u potpunosti slaže sa široko prihvaćenom tezom da su skladatelji romantizma  zaslužni za kršenje mnogih prihvaćenih glazbenih konvencija", piše IFLScience.

Međutim, upozorili su da rezultati inovativnosti i utjecajnosti nisu uvijek u korelaciji.

"Iako su noviteti potrebni u kreativnom radu, oni ne mogu objasniti sve stvaralačke i umjetničke kvalitete koje nastaju stvaranjem melodija i harmonija koje se šire i na buduće generacije sladatelja. To može biti razlog zašto inovativnost ne mora nužno dovesti do toga da skladatelji budu utjecajniji", rekao je Park.

Zanimljivo je da je Beethoven, koji je definitivno jedna od glavnih figura u povijesti zapadnjačke glazbe, ostvario slabije rezultate kada je u pitanju inovativnost. S druge strane, nije toliko iznenađenje što se pokazalo da je njegov rad imao utjecaja u kasnijim razdobljima, posebice u razdoblju tranzicije iz klasike u romantizam(1800-1820).

Budući da je tim koristio samo klavirske kompozicije 19 skladatelja, upozorili su da nije poznato hoće li se neki drugi skladatelj naći na vrhu liste kada se razmotre sva njihova djela. Unatoč tome, nadaju se da bi se njihov znanstveni pristup mogao primijeniti na narativne i likovne radove kako bi se omogućilo "novo razumijevanje ljudske kreativnosti i dinamike napretka intelektualnih i kulturnih proizvoda".


Prevela: Ružica Ereš