Altruizam kod dojenčadi u dobi od 19 mjeseci; istraživanje

Rezultati istraživanja govore da dojenčad pokazuju altruistična ponašanja koja su oblikovana ranim društvenim iskustvima.

AUTOR: Science Daily
OBJAVLJENO: 15.02.20 u 15:17
https://bit.ly/3bEzqXl
Odrasli ljudi često reagiraju na glad kao problem društva, bilo kroz banke hrane ili humanitarne organizacije. No, u kojoj dobi se prvi put javlja ovaj oblik altruizma?

Novo istraživanje koje je proveo Institut za učenje i znanost o mozgu Sveučilišta u Washingtonu (I-LABS), otkriva da se altruizam vjerojatno javlja u ranoj dobi. U istraživanje je bilo uključeno sto 19-mjesečnih beba a otkrilo je da djeca, čak i kad su gladna, daju ukusnu užinu strancu koji je u potrebi. Rezultati govore da dojenčad pokazuju altruistična ponašanja koja su oblikovana ranim društvenim iskustvima.

Istraživanje je objavljeno 4. veljače u časopisu Scientific Reports.

"Mislimo da je altruizam važno proučavati, jer je to jedan od najprisutnijih aspekata ljudskog postojanja. To je važan dio moralnog tkiva društva", rekao je Rodolfo Cortes Barragan, glavni autor istraživanja. "Mi odrasli pomažemo onima u potrebi čak i nauštrb samih sebe. Taj fenomen testirali smo kod novorođenčadi."

Otkriveno je da drugi primati surađuju i dijele resurse u oskudici. No, neki primati poput čimpanzi, ne dijele hranu ako su i sami u potrebi.

Istraživači I-LABS-a željeli su testirati može li ljudska novorođenčad djelovati izvan osobnog interesa kad su suočena s jednom od najosnovnijih bioloških potreba: hranom. Za ovu studiju istraživači su odabrali voće – banane, borovnice i grožđe, te uspostavili interakciju između djeteta i istraživača. Cilj je bio utvrditi hoće li dijete bez ohrabrenja, poticaja i verbalnih uputa spontano dati privlačnu hranu nepoznatoj osobi.

U eksperimentu su dijete i znanstvenik sjedili jedan naspram drugog, a znanstvenik je djetetu pokazao komad voća. Sljedeći potez ovisio je o tome je li dijete u kontrolnoj ili testnoj grupi. U kontrolnoj grupi, znanstvenik bi nježno bacio komad voća na pladanj koji je bio na podu van njegovog, ali ne van djetetovog dosega. Istraživač nije pokazivao nikakav izraz na licu i nije pokušavao uzeti voće. U testnoj skupini, znanstvenik se pretvarao da je slučajno bacio voće na pladanj,a zatim bezuspješno posegnuo da ga uzme.

Čini se da je taj očigledni napor znanstvenika da dosegne voće potakao djecu da im u tome pomognu. Više od polovice djece iz testne skupine uzelo bi voće i dalo ga odrasloj osobi, u usporedbi s 4% djece u kontrolnoj skupini.

U drugom pokusu s različitim uzorkom djece, roditelji su bili zamoljeni da dovedu dijete neposredno prije zakazanog obroka – kada je dijete vjerojatno bilo gladno. Ponovljeni su scenariji kontrolnih i testnih skupina, ali s djecom koja su sada bila više motivirana da uzmu voće za sebe.

Rezultati su bili gotovo identični onima iz prethodne studije. Trideset sedam posto djece iz testne skupine ponudilo je voćku znanstvenicima, dok to nitko od djece iz kontrolne skupine nije učinio.

"Dojenčad su u ovom drugom istraživanju čeznutljivo bi pogledala voćku, a potom bi je dali istraživaču!" – rekao je Andrew Meltzoff, ko-direktor I-LABS-a. "Mislimo da je ovo neka vrsta altruizma kod dojenčadi".

Znanstvenici su analizirali podatke na različite načine, želeći utvrditi jesu li se djeca koja su ponudila voće tijekom prvog testiranja kasnije poboljšala, ili pak jesu li djeca iz određenih vrsta obiteljskog okruženja bila više sklona davanju voćke.

Otkrili su da su dojenčad bila jednako dobra tijekom oba pokusa, što je informativno, kaže Barragan, jer pokazuje da djeca nisu morala učiti niti im je bila potrebna ikakva obuka prije eksperimenta. Djeca su doista spontano i više puta željela pomoći osobi koja nije član njihove uže obitelji, piše Science Daily.

Također su otkrili da su djeca koja imaju braću i sestre, kao i djeca koja imaju određenu kulturalnu pozadinu daleko sklonija pomoći odrasloj osobi, što pokazuje da je njihov izraz altruizma promjenjiv. Ovi rezultati poklapaju se s prethodnim istraživanjima s odraslim ljudima koja pokazuju da postoje pozitivni utjecaji kulturoloških pozadina koje naglašavaju "međuovisnost", odnosno u kojima se poseban značaj stavlja na to koliko se pojedinac povezuje s drugima.

"Mislimo da određena obiteljska i društvena iskustva čine razliku, a da bismo to bolje shvatili potrebna su daljnja istraživanja o tome što maksimizira izraze altruizma kod male djece. Ako možemo pronaći način da promoviramo altruizam svojoj djeci, to bi moglo rezultirati brižnijim društvom", kaže Barragan.


Prevela: Ružica Ereš