Empatija se može detektirati i kad je mozak u stanju mirovanja; istraživanje

Ovi rezultati mogli bi biti korisni zdravstvenim radnicima u boljoj procjeni empatičnosti kod osoba s autizmom ili shizofrenijom, koje mogu imati poteškoće s popunjavanjem upitnika ili izražavanjem osjećaja

AUTOR: Science Daily
OBJAVLJENO: 22.02.20 u 20:23
https://bit.ly/2umdkIl
Znanstvenici s UCLA otkrili su da je moguće procijeniti sposobnost osobe da osjeća empatiju proučavanjem moždanih aktivnosti dok se odmara.

Empatija se tradicionalno procjenjivala korištenjem upitnika i psihološkim procjenama. Rezultati ovog istraživanja nude alternativu ljudima koji mogu imati poteškoće prilikom ispunjavanja upitnika, poput ljudi s teškim mentalnim oboljenjima ili autizmom, objasnio je dr. Marco Iacoboni, profesor psihijatrije i znanosti o ponašanju na medicinskoj školi David Geffen na UCLA i jedan od autora rada.

"Procjenu empatije često je najteže vršiti kod populacije kojoj je to najpotrebnije", kaže Iacoboni. "Empatija je temelj mentalnog zdravlja i blagostanja. Ona promiče društveno i kooperativno ponašanje kroz brigu za druge. Također nam pomaže da zaključimo i predvidimo unutrašnje osjećaje, ponašanje i namjere drugih".

Iacoboni već dugo proučava empatiju kod ljudi. Njegova prethodna istraživanja uključivala su testiranje empatije kod ljudi izloženih moralnim dilemama ili gledanju nekoga u boli.

Za ovo istraživanje znanstvenici su regrutirali 58 sudionika dobi između 18 i 35 godina. Podaci o aktivnosti mozga tijekom odmaranja prikupljeni su korištenjem funkcionalne magnetne rezonance (fMRI), neinvazivne tehnike mjerenja i mapiranja moždanih aktivnosti kroz male promjene u protoku krvi. Ispitanicima je rečeno da "puste mozak na pašu", ali da im oči budu mirne.

Nakon toga, ispunjavali su upitnike osmišljene za mjerenje razine empatije. Tu su ocjenjivali koliko se određene izjave odnose na njih, poput primjerice "često imam nježne osjećaje prema manje sretnim ljudima od sebe i zabrinut(a) sam za njih" ili "ponekad pokušavam bolje razumjeti svoje prijatelje zamišljajući kako stvari izgledaju iz njihove perspektive". Znanstvenici su htjeli izmjeriti s kolikom točnošću mogu pomoću pretraga mozga predvidjeti empatičnost ispitanika, karakteriziranu kroz spremnost i sposobnost za razumijevanje tuđe situacije.

Predviđanja su napravljena na temelju aktivnosti određenih mreža u mozgu, za koje su ranije istraživanja pokazala da su povezana s empatijom, tijekom odmaranja. U te svrhe koristili su strojno učenje, koje može primijetiti suptilne obrasce u podacima kakve tradicionalna analiza podataka možda i ne bi primijetila.

"Otkrili smo da čak i ako se ne bave izravno zadatkom koji uključuje empatiju, moždana aktivnost otkriva sklonost empatiji kod ljudi", kaže Iacoboni. "Ljepota našeg istraživanja je u tome što su nam snimke magnetske rezonance pomogle predvidjeti rezultate upitnika svakog sudionika".

Ovi rezultati mogli bi biti korisni zdravstvenim radnicima u boljoj procjeni empatičnosti kod osoba s autizmom ili shizofrenijom, koje mogu imati poteškoće s popunjavanjem upitnika ili izražavanjem osjećaja, piše Science Daily.

"Smatra se da ljudi s tim stanjima nemaju empatiju. Ali, ako možemo pokazati da njihov mozak ima sposobnost za empatiju, onda možemo raditi i na tome da je poboljšamo kroz trening i primjenu drugih vrsta terapija", rekao je Iacoboni.

Ova tehnika može se iskoristiti i za poboljšanje tretmana, kao i dijagnostike, rekao je glavni autor rada Leonardo Christov-Moore. "Moć algoritama strojnog učenja poput ovog za predviđanja, kada se primijeni na podatke o mozgu, također nam može pomoći predvidjeti koliko će dobro neki pacijent reagirati na intervencije, pomažući nam da prilagodimo optimalne strategije terapije od početka".

Istraživanje je također dio sve većeg broja znanstvenih radova koji sugeriraju da je mozak tijekom mirovanja jednako aktivan koliko i mozak koji je angažiran za neki zadatak, te da moždane mreže u mozgu mogu komunicirati na sličan način tijekom mirovanja kao kad se bave nekim zadatkom.

Iacoboni je rekao da bi buduća, opsežnija istraživanja mogla pomoći u identifikaciji drugih regija mozga povezanih s empatijom.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Integrative Neuroscience.


Prevela: Ružica Ereš