Otkriven najraniji događaj križanja drevnih populacija hominina; istraživanje

Antropolog Alan Rogers je proučavao načine na koji su se mutacije širile između modernih Afrikanaca i Europljana, te drevnih neandertalaca i denisovaca. Obrazac širenja podrazumijevao je pet epizoda međusobnog križanja, uključujući i jednu dosad nepoznatu. Novootkrivena epizoda uključuje križanje koje se dogodilo prije više od 700.000 godina između "super-arhajske" populacije, koja se odvojila od svih ostalih ljudi prije otprilike dva milijuna godina, i predaka neandertalaca i denisovaca.

hairymuseummatt (original photo), DrMikeBaxter (derivative work)/Wikimedia Commons

Ilustrativna fotografija

AUTOR: Science Daily
OBJAVLJENO: 26.02.20 u 14:30
https://bit.ly/2SYcXNv
Antropolog Alan Rogers tri godine pokušava riješiti evolucijsku zagonetku. Njegovo istraživanje razmrsuje milijune godina ljudske evolucije analizom DNK pramenova drevnih ljudskih vrsta poznatih kao hominini. Kao i mnogi evolucijski genetičari, i Rogers uspoređuje genome hominina tražeći genetske obrasce poput mutacija i zajedničkih gena. On radi na razvoju statističkih metoda koje dovode do zaključaka o povijesti drevne ljudske populacije.

Rogers je 2017. godine proveo studiju koja je utvrdila da su se dva roda drevnih hominina, neandertalci i denisovci, odvojili mnogo ranije nego što se prije mislilo i predložila ideju o zastoju u veličini populacije. To je izazvalo neke kontroverze – antropolozi Mafessoni i Prüfer tvrdili su da njihova metoda za analizu DNK daje drugačije rezultate. Rogers se s tim složio, ali je shvatio da nijedna metoda ne uspijeva baš dobro objasniti genetske podatke.

"Obje metode su nešto propustile, ali što?" zapitao se Rogers, profesor antropologije na Sveučilištu Utah.

Njegova nova studija riješila je tu zagonetku i dokumentirala najraniju poznatu instancu križanja između drevnih ljudskih populacija – grupa "super-arhajskih" ljudi iz Euroazije miješala se s neandertalsko-denisovskim pretkom prije otprilike 700.000 godina. U pitanju je križanje dosad "najudaljenijih" populacija. Autori su također predstavili revidiranu vremensku crtu migracija ljudi izvan Afrike u Euroaziju. Metoda za analizu drevne DNK pružila je novi način da pogledamo dalje u ljudsko porijeklo nego ikad prije, piše Science Daily.

"Dosad nismo znali za ovu epizodu križanja i nismo uspjeli procijeniti veličinu super-arhajske populacije", rekao je Rogers, glavni autor istraživanja. "Mi samo nastojimo rasvijetliti interval ljudske evolucijske povijesti koji je prethodno bio nepoznat".

Rogers je proučavao načine na koji su se mutacije širile između modernih Afrikanaca i Europljana, te drevnih neandertalaca i denisovaca. Obrazac širenja podrazumijevao je pet epizoda križanja, uključujući i jednu dosad nepoznatu. Novootkrivena epizoda uključuje križanje koje se dogodilo prije više od 700.000 godina između "super-arhajske" populacije, koja se odvojila od svih ostalih ljudi prije otprilike dva milijuna godina, i predaka neandertalaca i denisovaca.

Riječ je o najvećoj udaljenosti između rodova ljudi nego u svim drugim populacijama za koje znamo da su se križale. Primjerice, moderni ljudi i neandertalci bili su 'udaljeni' oko 750.000 godina kada se dogodilo međusobno križanje. U novootkrivenom slučaju udaljenost je veća od milijun godina.

"Ova otkrića o vremenu u kojem se križanje dogodilo govore o tome koliko je vremena potrebno da se razvije reproduktivna izolacija", rekao je Rogers.

Autori su koristili druge tragove u genima kako bi procijenili kako su se ove dvije drevne populacije razdvojile, kao i veličinu njihovih populacija. To je u skladu s dokazima iz fosilnih ostataka ljudi u Euroaziji koji su stari 1,85 milijuna godina.

Znanstvenici su također iznijeli pretpostavku da su postojala tri vala migracije ljudi u Europu. Prvi se dogodio prije dva milijuna godina kada je grupa "super-arhajskih" ljudi migrirala u Euroaziju i doživjela ekspanziju. Drugi je prije 700.000 godina, kada su se preci neandertalaca i denisovaca doselili u Euroaziju i izmiješali se s potomcima "super-arhajskih" hominina. Konačno, treći val se dogodio kada su se moderni ljudi proširili Euroazijom prije 50.000 godina i izmiješali se s drugim drevnim skupinama hominina, uključujući i neandertalce.

"Posljednjih nekoliko godina radim na ovom drugačijem načinu analize genetskih podataka kako bi više saznao o našoj evolucijskoj povijesti", rekao je Rogers. "Zaista je divno osmisliti drugačiji način analize podataka i otkriti stvari koje nismo mogli uočiti pomoću drugih metoda".

Nathan S. Harris i Alan A. Achenbach s odsjeka antropologije Sveučilišta Utah također su doprinijeli novom istraživanju, koje je objavljeno 20. veljače u časopisu Science Advances.


Prevela: Ružica Ereš