Povezanost između glazbe i društvenosti; istraživanje

Ova novootkrivena povezanost između slušnog sustava i sustava nagrađivanja možda je razlog zašto mi osjećamo emocije pri slušanju glazbe. Glavna autorica istraživanja Psyche Loui smatra da glazba ima značajnu ulogu kada su u pitanju društvene interakcije i društvena povezanost.

AUTOR: Psychology Today
OBJAVLJENO: 01.03.20 u 17:31
OSVJEŽENO: 01.03.20 u 17:31
https://bit.ly/39cpNgJ
Glazbeni ukusi variraju, no u kojoj god glazbi ljudi uživaju često taj osjećaj opisuju kao snažnu emociju koja se manifestira i fizički. U tim trenucima osjećamo da nam kroz tijelo prolaze trnci, ili nam se naježe dlake na tijelu. To nije samo metaforički opisana, već i stvarna fiziološka reakcija kao odgovor na glazbu.

Proučavajući jednu rijetku osobu, koja uopće ne voli glazbu i ne reagira na nju, psihologinja Psyche Loui sa Sveučilišta Northeastern otkrila je da je uživanje u glazbi povezano s uživanjem u društvenim interakcijama. To ju je dovelo do novog istraživanja koje je za predmet imalo veću povezanost između doživljavanja glazbe i društvenosti, koju je predstavila ovog mjeseca na godišnjem sastanku Američkog udruženja za napredak znanosti u Seattlu.

"Ovo istraživanje otvara odgovore na pitanja zašto uopće glazba postoji", rekla je Loui.

Prije otprilike pet godina Loui i njene kolege željeli su kvantificirati emocionalne reakcije na glazbu. Okrenuli su se fiziološkim mjerenjima poput kožne provodljivosti, što odražava razlike u električnoj aktivnosti kože kada je osoba uzbuđena.

"Kad god ljudi pokažu snažne emocionalne reakcije na glazbu slušajući glazbu u kojoj uživaju, pokazuju visok stupanj kožne provodljivosti i brži rad srca. Kada ljudi kažu da ih prođu trnci dok slušaju glazbu, to nije samo metaforički rečeno, već zapravo fiziološki reagiraju na glazbu", kaže Loui.

Kada su uspoređivali strukturu mozga kod 10 osoba koje su prijavile "trnce" tijekom slušanja glazbe i 10 osoba koje nisu imale takvu reakciju, otkrili su razlike u obrascima povezanosti mozga. Osobe s jačim emocionalnim reakcijama na glazbu pokazuju i snažnije povezane putove između slušnih područja (posebice gornji temporalni gyrus koji je zaslužan za slušnu percepciju) i dijelova mozga zaslužnih za emocije, društvene interakcije i sustava nagrađivanja koji pokreće naše ponašanje prema ugodnim podražajima.

Iako je bilo poznato da su sustavi sluha i nagrađivanja bili aktivni pri slušanju glazbe u kojoj uživamo, otkriće ove veze između njih bilo je novo. "Ispada da je glazba vrsta zvučnog kanala prema centrima za nagradu, emocije i društvene interakcije", kaže Loui.

Nakon što je rad objavljen, čovjek kojeg su nazvali BW stupio je u kontakt s autoricom istraživanja. "Rekao je da nikada nije razumio zašto ljudi uživaju u glazbi", rekla je Loui. On pati od poremećaja koji se naziva glazbena anhedonija, što znači da nema sposobnost uživanja u glazbi.

Autorica kaže da on nije netko tko ne voli umjetnost. BW odlazi u muzeje, bavi se fotografijom, voli dobru hranu, duge šetnje plažom, ali jednostavno – ne voli glazbu. Jednom je prilikom u trgovini vidio osobu sa slušalicama u ušima koja je vidno uživala u glazbi i nije mogao razumjeti zašto bi netko tako reagirao na glazbu. "Ovo iskustvo se zaista čini pomalo iscrpljujućim", smatra Loui. BW je svoje iskustvo povezao sa iskustvom "izlaženja iz ormara" kada je prijateljima konačno priznao da ne osjeća ništa dok sluša glazbu.

Proučavajući njega, Loui je ugledala priliku da postavlja veća pitanja o glazbi i sustavu nagrađivanja u mozgu. Kada su BW i drugi kontrolni ispitanici podvrgnuti mjerenju osjetljivosti na zvučne i ne-zvučne podražaje, BW je zabilježio više od pet standardnih odstupanja ispod prosjeka osjetljivosti na glazbeni podražaj. Istraživači su provjerili fiziološke mjere poput provodljivosti kože i otkucaja srca, međutim – nije bilo reakcije. Drugim riječima, BW nije samo govorio da ne uživa u glazbi, već je to pokazivalo i njegovo tijelo.

Loui i njene kolege pogledali su BW-ovu moždanu strukturu i povezanost. Otkrili su da su slušna područja njegovog mozga manje povezana s centrima nagrađivanje nego kod ostalih ispitanika. Ona i njena kolegica Amy Belfi 2019. godine predložile su model za ono što nazivaju "zamršen, intiman i fleksibilan spoj između slušnog sustava i sustava nagrađivanja".

Loui vjeruje da ovi rezultati imaju daleko veću važnost, a ne samo za rijetke pojedince koji pate od glazbene anhedonije, piše Psychology Today.

"Budući da je stanje toliko jedinstveno i specifično za glazbu, barem kada su u pitanju slušni podražaji, pomaže nam shvatiti što to glazbu čini posebnom, uključujući i to zašto su ljudi razvili sklonost ka slušanju glazbe. S obzirom na to da znamo da je glazba važna za društveno povezivanje različitih kultura i da je sredstvo koje povezuje slušni sa sustavom nagrađivanja, jedno snažno predviđanje koje dajemo je da osjetljivost na glazbenu nagradu može djelomično objasniti individualne razlike u našoj osjetljivosti na društvene nagrade", rekla je Loui.

Imajući ovo u vidu, ona i kolege nedavno su proveli opsežno online istraživanje o glazbenim nagradama i odgovorima na društvene nagrade. Upitnik je mjerio društvene interakcije i jesu li pojedinci skloni ljubaznim recipročnim odnosima s drugim ljudima. Otkrili su značajnu povezanost između društvene nagrade i glazbene nagrade.

"Ljudi koji su osjetljivi na slušanje glazbe također imaju tendenciju biti društveniji. Oni koji pate od glazbene anhedonije pokazali su lošije rezultate kada su u pitanju društvene interakcije", kaže Loui.

Rezultati studije koju je autorica predstavila u Seattleu, bit će objavljeni tijekom ove godine.

Ova novootkrivena povezanost između slušnog sustava i sustava nagrađivanja možda je razlog zašto mi osjećamo emocije pri slušanju glazbe. Loui smatra da glazba ima značajnu ulogu kada su u pitanju društvene interakcije i društvena povezanost.

"Kada otkrijemo da ljudi koji ne vole glazbu imaju drugačiju strukturu određenih područja mozga, onda nam to govori da su ta specifična područja povezana s našim osjećajem ljubavi prema glazbi. Ako pogledamo što još u našim životima aktivira ove sustave, možemo se zapitati koje su još ljudske sposobnosti ili kapaciteti povezani s glazbom", zaključila je Loui.


Prevela: Ružica Ereš