Zemlja je možda bila "vodeni svijet" prije 3,2 milijarde godina; istraživanje

Ovo istraživanje moglo bi pomoći znanstvenicima da utvrde kako i gdje su se razvili prvi jednostanični organizmi na našem planetu.

AUTOR: Tech Explorist
OBJAVLJENO: 04.03.20 u 16:10
https://bit.ly/3cuMVsS
Porijeklo i evoluciju Zemljine biosfere oblikovale su fizička i kemijska povijest oceana. Jedno novo istraživanje napokon nas je dovelo korak bliže otkrivanju toga kako je izgledala rana Zemlja.

Znanstvenici su analizirali oceansku staru oko 3,24 milijarde godina, koju su pronašli u Australiji. Otkrili su da je cijela površina Zemlje vrlo vjerojatno bila prekrivena oceanom.

Ovo istraživanje moglo bi pomoći znanstvenicima da utvrde kako i gdje su se razvili prvi jednostanični organizmi na našem planetu, piše Tech Explorist.

"Povijest života na Zemlji prati raspoložive niše. Ako imamo "vodeni svijet" prekriven oceanom, onda suhe niše jednostavnu nisu dostupne", rekao je Boswell Wing, jedan od autora istraživanja.

Znanstvenici su ovo istraživanje shvatili kao jedinstvenu priliku da prouče tragove o kemiji oceanske vode stare više milijardi godina.

"Oko nas ne postoje uzorci drevne oceanske vode, ali imamo stijene koje su utjecale na tu morsku vodu i koje se 'sjećaju' te interakcije", rekao je glavni autor istraživanja Benjamin Johnson. "To je kao da proučavate zrnca kave da biste prikupili informacije o vodi koja je prošla između njih. Da bi to postigli, znanstvenici su analizirali više od sto uzoraka stijena na suhom terenu".

Znanstvenici su tražili dva različita izotopa kisika zarobljena u kamenu. Jedan malo teži izotop kisika, 18O, i nešto lakši izotop 16O. Otkrili su da je omjer tih dvaju kisika bio nešto drugačiji u morskoj vodi prije 3,2 milijarde godina – s nešto više izotopa 18O nego danas.

Najvjerojatnije objašnjenje za višak tog izotopa u drevnim oceanima nedostatak kontinenata koji bi usisavali izotope. No, to ipak ne znači da uopće nije bilo suhog tla na našem planetu.

"Ništa u našem istraživanju ne govori da nije bilo malih, 'mikro' kontinenata koji su izvirivali iz oceana. No, ne mislimo da je bilo velikih kontinenata kakve imamo danas", kaže Wing.

To nas ostavlja s velikim pitanjem – kada je tektonika ploča potisnula komade stijena koji su s vremenom postali kontinenti koje vidimo danas? Znanstvenici nemaju siguran odgovor na to pitanje, ali planiraju pretražiti i druge, mlađe stijene da utvrde mogu li otkriti kada su kopnene mase prvi put isplivale iz oceana.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Geoscience.


Prevela: Ružica Ereš