Štakori izbjegavaju radnje koje uzrokuju bol drugim štakorima; istraživanje

"Upečatljivo je da je kod ljudi i štakora ista regija mozga odgovorna za sprječavanje nanošenja zla drugima. To pokazuje da je moralna motivacija koja nas sprječava da naškodimo svojim bližnjima evolucijski stara i duboko usađena u biologiji našeg mozga te da je imaju i druge životinje", rekla je dr. Valeria Gazzola, jedna od autorica istraživanja.

AUTOR: Phys
OBJAVLJENO: 05.03.20 u 21:37
OSVJEŽENO: 05.03.20 u 21:37
https://bit.ly/2Im06yB
Većina ljudi osjeća se loše kada ozlijedi nekoga. Ova takozvana "averzija prema nanošenju zla" ključna je za normalan moralni razvoj i slabija je kod nasilnih, antisocijalnih pojedinaca. Nažalost, malo se zna o tome što dovodi do te averzije, a liječnici još uvijek nemaju djelotvoran farmakološki tretman protiv nasilja kod psihopatskih kriminalaca koje karakterizira nedostatak averzije prema nanošenju zla.

Jedno novo istraživanje neuroznanstvenika s nizozemskog Instituta za neuroznanost (NIN) pokazalo je da mužjaci i ženke štakora također pokazuju averziju prema nanošenju štete. Ovaj fenomen i kod štakora ovisi o istoj regiji mozga koja je kod ljudi povezana s osjećajem empatije. To ukazuje da je averzija prema nanošenju zla duboko ugrađena u biologiju, što utire put budućim naporima u njenom pojačanju kod različitih stanja mentalnog zdravlja, piše Phys.

Stav da samo ljudi imaju moralne osjećaje, dok su životinje sebične – u borbi za život brinu samo za sebe i svoje potomke, ali ne i strance – duboko je uvriježen. Znanstvenici su u ovom istraživanju htjeli utvrditi je li to istina. Štakorima su dali izbor između dviju poluga koje mogu pritisnuti kako bi dobili slatkiš.

Nakon što bi štakori pokazali sklonost prema jednoj od dviju poluga, znanstvenici bi iznova povezali sustav za isporuku slatkiša na način da bi pritisak na preferiranu polugu također uzrokovao neugodan električni podražaj drugom štakoru, koji bi počeo cičati. Štakori su prestali koristiti preferiranu polugu čim bi to nanijelo štetu njihovom susjedu. To je bio slučaj i sa štakorima s kojima su ranije dijelili kavez i s potpunim strancima. "Kao i ljudi, štakori također imaju averziju prema nanošenju zla drugima", objasnila je dr. Julen Hernandez-Lallement, glavna autorica istraživanja.

Da bi istražili postoji li sličnost ove averzije kod štakora i ljudi, istraživači su otišli korak dalje. Eksperimenti s funkcionalnom magnetnom rezonancijom pokazali su da se kod ljudi aktivira prednji cingularni korteks, područje između dviju hemisfera mozga, kada suosjećaju s drugim čovjekom. Znanstvenici su nedavno pokazali da kod štakora ista regija sadrži tzv. emocionalne zrcalne neurone – neurone koji preslikavaju svjedočenje boli drugog štakora kao vlastitu bol štakora koji promatra.

U ovom istraživanju, znanstvenici su ublažili moždanu aktivnost u toj regiji ubrizgavanjem lokalnog anestetika, nakon čega su primijetili da štakori prestaju izbjegavati korištenje preferirane poluge da bi dobili slatkiš, iako to šteti drugom štakoru. "Upečatljivo je da je kod ljudi i štakora ista regija mozga odgovorna za sprječavanje nanošenja zla drugima. To pokazuje da je moralna motivacija koja nas sprječava da naškodimo svojim bližnjima evolucijski stara i duboko usađena u biologiji našeg mozga te da je imaju i druge životinje", rekla je dr. Valeria Gazzola, jedna od autorica istraživanja.

Znači li to da štakori mare za dobrobit drugih štakora? Teško je odgovoriti na to pitanje. "Možda štakori prestanu pritiskati polugu jer ne žele slušati cičanje drugog štakora – baš kao što mi ne želimo slušati plač bebe tijekom dugih letova. Možda to čine zato što im je stvarno žao drugog štakora. Ne znamo jesu li to činili iz sebičnih ili altruističnih namjera, ali mogu reći da ni mi ne znamo uvijek motive koji stoje iza dobrih djela ljudi", dodao je profesor Christian Keysers. "Kakav god je motiv u pitanju, to što sa štakorima dijelimo mehanizam koji sprječava antisocijalno ponašanje mi je izuzetno uzbudljivo. Sada ove moćne alate neuroznanosti možemo iskoristiti kako bismo istražili načine na koje možemo pojačati averziju prema nanošenju štete kod antisocijalnih pacijenata".

Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.


Prevela: Ružica Ereš