Prapovijesna kružna građevina od kostiju mamuta; istraživanje

"Arheologija nam pokazuje više o tome kako su naši preci živjeli u ovom vrlo hladnom i neprijateljskom okruženju tijekom vrhunca posljednjeg ledenog doba", rekao je arheolog Alexander Pryor sa Sveučilišta u Exeteru. "Većina drugih lokaliteta na sličnim zemljopisnim širinama su u ovom periodu bila napuštena, ali ove su se skupine uspjele prilagoditi da pronađu hranu, sklonište i vodu".

AUTOR: Science Alert
OBJAVLJENO: 17.03.20 u 19:13
https://bit.ly/3b1avfm
Davno prije udobnosti modernog načina života, drevne ljudske zajednice bile su sposobne živjeti u zaista oštrim i hladnim okruženjima.

U Istočnoeuropskoj nizini pronađen je krug od kostiju mamuta, koji datira u razdoblje vrhunca posljednjeg europskog ledenog doba, kada su zimske temperature redovito dosezale -20°C i niže. Mjesto na kojem je pronađena ova drevna struktura, na zapadnoj obali rijeke Don, oko 500 kilometara južno od Moskve – poznato je kao Kostenski 11. Ovo područje ima dugu povijest arheoloških iskopavanja, još od 18. stoljeća; prve konstrukcije pronađene su tijekom iskopavanja pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Zahvaljujući radiokarbonskim datiranjima, novo istraživanje otkrilo je najstariji poznati krug od kostiju mamuta, koji su sagradili moderni ljudi na Istočnoeuropskoj nizini; postoji oko 70 takvih misterioznih konstrukcija u ovom području.

Najnoviji lokalitet, stariji više od 20.000 godina se vjerojatno počeo graditi kada je posljednje ledeno doba bilo na vrhuncu, piše Science Alert.

"Arheologija nam pokazuje više o tome kako su naši preci živjeli u ovom vrlo hladnom i neprijateljskom okruženju tijekom vrhunca posljednjeg ledenog doba", rekao je arheolog Alexander Pryor sa Sveučilišta u Exeteru. "Većina drugih lokaliteta na sličnim zemljopisnim širinama su u ovom periodu bila napuštena, ali ove su se skupine uspjele prilagoditi da pronađu hranu, sklonište i vodu".

Naravno, ni ovih nekoliko preostalih zajednica nije tu živjelo dugo. Na koncu su koštani krugovi napušteni. No, barem neko vrijeme su bili važno mjesto za ljude.

Čini se da je najstariji krug, promjera 12.5 metara, napravljen gotovo isključivo od kostiju mamuta, s nešto kostiju jelena, konja, medvjeda, vuka, crvene lisice i arktičke lisice; arheolozi su identificirali ukupno 51 donju čeljust i 64 lubanje mamuta. Na rubu kruga pronađene su i tri velike jame pune krupnih kostiju mamuta.

Koristeći radiokarbonsko datiranje fragmenata drvenog ugljena pronađenog među ostacima, istraživački tim je potvrdio da je u Istočnoeuropskoj nizini bilo ljudi u vrijeme kada su slične zemljopisne širine u Europi već bile napuštene.

"Ipak, unatoč hladnom vremenu, raširena prisutnost drvenog ugljena i izgorjele kosti na lokalitetu Kostenki 11 ukazuju na dostupnost drva za ogrjev i stalnu upotrebu vatre pomoću miješanih izvora (drva i kostiju)", objašnjavaju autori u svom istraživanju.

Zapravo, ovo je tek drugi pronađeni krug kostiju mamuta na kojem je identificirano redovno paljenje drva, a starije je nekih 5.000 godina od drugog takvog.

Otkriće podupire ideju da su crnogorična stabla preživjela u ruskoj mamutskoj stepi tijekom posljednjeg glacijalnog ciklusa. Drvo za paljenje je preduvjet za mnoge moderne skupine lovaca-sakupljača u hladnim klimama na velikim zemljopisnim širinama, a dostupnost stabala u ovom dijelu svijeta mogući je razlog zašto su ljudi ovdje ostali dosta duže nego u drugim dijelovima sjeverne Europe.

Osim spaljenih drva, tim je identificirao i nekoliko biljaka koje su se mogle koristiti za otrove, lijekove, tkaninu, kao i 50 malih, ugljenisanih sjemenki. Još uvijek nije jasno jesu li ih donijeli ljudi ili su se slučajno našle tu, iako se na drugim pronađenim ostacima vidi da su ručno pravljeni.

Više od 300 kamenih i kremenih sječiva ukazuju na to da su ljudi u ovom području nekada koristili kamene alate, vjerojatno za klanje životinja i struganje kože.

U prošlosti su arheolozi pretpostavljali da su ovakvi krugovi služili kao mjesto za život, ali novo nalazište ne pokazuje naznake dugotrajnog ljudskog stanovanja.

"Što je stare lovce-sakupljače moglo dovesti do ovog mjesta", pita se Pryor. "Jedna je mogućnost da su mamuti i ljudi počeli masovno dolaziti na ovo područje jer je imalo prirodni izvor koji bi tijekom zime pružio tekuću vodu – što je bila rijetkost u ovom razdoblju ekstremne hladnoće".

Zasad svrha ovog kruga ostaje nepoznata.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Antiquity.


Prevela: Ružica Ereš