ESA smanjuje opseg operacija znanstvenih misija

"Naš prioritet je zdravlje naše radne snage i zato ćemo smanjiti aktivnost nekih naših misija, posebice na međuplanetarnim svemirskim letjelicama, koje trenutno iziskuju najveći broj osoblja na licu mjesta", rekao je ESA-in direktor operacija Rolf Densing.

AUTOR: ESA
OBJAVLJENO: 26.03.20 u 22:06
https://bit.ly/3an2vp1
U reakciji na eskalirajuću pandemiju koronavirusa, Europska svemirska agencija (ESA) odlučila je dodatno smanjiti broj osoblja u svom kontrolnom centru za misije u Darmstadtu, u Njemačkoj.

Nove prilagodbe zahtijevaju privremeno zaustavljanje rada instrumenata i prikupljanje podataka u četiri znanstvene misije Sunčevog sustava, koje su dio šire flote 21 svemirske letjelice kojom Agencija trenutno upravlja iz Europskog centra za svemirske operacije (ESOC) u Darmstadtu.

ESA je odlučila rano provesti mjere ublažavanja rizika. Velika većina ESA-ine radne snage radi na daljinu gotovo dva tjedna. Samo ključno osoblje koje obavlja ključne zadatke, što uključuje održavanje svemirskih letjelica u stvarnom vremenu, još uvijek je prisutno u ESA-inim ustanovama diljem Europe.

Podrška pojačanim nacionalnim mjerama

Nedavni razvoj događaja, uključujući pojačane restrikcije od strane nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti diljem Europe i prvi pozitivni rezultati testa na Covid-19 unutar radne snage ESOC-a doveli su do još većih restrikcija za osoblje u kontrolnom centru.

"Naš prioritet je zdravlje naše radne snage i zato ćemo smanjiti aktivnost nekih naših misija, posebice na međuplanetarnim svemirskim letjelicama, koje trenutno iziskuju najveći broj osoblja na licu mjesta", rekao je ESA-in direktor operacija Rolf Densing.

"One imaju stabilne orbite i dugo traju, pa isključenje instrumenata i postavljanje na sigurne konfiguracije i dobrim dijelom bez nadzora tijekom određenog razdoblja imati zanemariv utjecaj na njihov ukupni rad".

Neke od takvih misija su:

- Cluster – misija četiri svemirske letjelice lansirana 2000. godine, koja se kreće oko Zemlje kako bi istražila magnetsko okruženje našeg planeta i kako na njega utječe solarni vjetar, tok nabijenih čestica koje Sunce stalno oslobađa;

- ExoMars Trace Gas Orbiter – misija lansirana 2016. godine, svemirska letjelica je u orbiti oko Marsa, gdje istražuje atmosferu planeta i pruža prijenos podataka sa sondi na površini;

- Mars Express – misija lansirana 2003. godine, orbiter slika površinu Marsa i uzima uzorke atmosfere;

- Solarni orbiter – najnovija ESA-ina znanstvena misija, lansirana u veljači ove godine, i trenutno je na putu ka svojoj znanstvenoj operaciji u orbiti oko Sunca.

"Bila je to teška, ali ispravna odluka. Naša najveća odgovornost je sigurnost ljudi i znam da svi mi u znanstvenoj zajednici razumijemo zašto je to potrebno", rekao je Günther Hasinger, ESA-in direktor znanosti. "Ovo je oprezan korak u osiguravanju sigurnih europskih misija, zajedno s instrumentima europskih znanstvenika i međunarodnih partnera koji lete u našim misijama. Govorimo o nekim najnaprednijim znanstvenim eksperimentima čovječanstva – i ako pauza nekih misija znači sigurnost, onda ćemo to učiniti".

Privremeno smanjenje osoblja u kontrolnom centru također će omogućiti timovima ESOC-a da se usredotoče na održavanje sigurnsti letjelica za sve druge misije, posebice BepiColomba, koji istražuje Merkur i koji je na putu prema prvoj planeti Sunčevog sustava.

Aktivacija i prva provjera znanstvenih instrumenata na nedavno lansiranom solarnom orbiteru, koja je počela prošlog mjeseca, privremeno je obustavljena.

ESA očekuje da će se ove operacije nastaviti u bliskoj budućnosti, u skladu s razvojem situacije s koronavirusom. U međuvremenu, solarni orbiter nastavit će svoje putovanje prema Suncu, a prvi prolazak pokraj Venere dogodit će se u prosincu.

Put kroz svemir

"Tijekom sljedećih dana, naše će međuplanetarne misije biti postupno prebačene na sigurni način, nakon čega će im biti potrebna mala ili nikakva intervencija s tla", kaže Paolo Ferri, koji je odgovoran za operacije misije u ESA-i.

"Ove sonde dizajnirane su tako da sigurno mogu izdržati duga razdoblja s ograničenom ili nikakvom interakcijom s tlom, što je primjerice potrebno za razdoblja koja će provesti iza Sunca kada se gleda sa Zemlje, kada tjednima nije moguć nikakav radio kontakt", objašnjava. "Uvjereni smo da uz vrlo ograničene i rijetke interakcije sa Zemljom, misije mogu na siguran način ostati u tom načinu rada mjesecima, ako to bude zahtijevalo trajanje mjera za ublažavanje koronavirusa".

U narednim danima ESA će pratiti nastale okolišne uvjete i restrikcije, razviti posebne procedure, planove i logiku odlučivanja za eventualno ponovno pokretanje znanstvenih operacija.

"Odluka o tome kada se vratiti u normalan način proizvodnje znanosti bit će donesena za svaku misiju posebno, ovisno o nekoliko varijabli, uključujući i vrstu i složenost svake misije", dodao je Ferri.

Ova mjera ne utječe na druge misije kojima se upravlja iz Darmstadta, poput svemirske znanstvene misije za astronomiju ili misije promatranja Zemlje, uključujući i one koje su bile dio programa Kopernik Europske komisije. Za te misije, koje zahtijevaju čest nadzor s tla, timovi mogu izvesti većinu kontrolnih radnji na daljinu, a samo jedan tehničar je potreban u kontrolnoj sobi.

Ljudi ispred svega

Čak i prije ove mjere, zajednica europskih i međunarodnih znanstvenika koja stoji iza međuplanetarnih misija već je osjetila učinke epidemije koronavirusa, a obradu i analizu ometali su lokalna i nacionalna ograničenja rada i potreba za socijalnim distanciranjem.

"Želim zahvaliti svim znanstvenicima, inženjerima i drugim kolegama ne samo u kontrolnom centru, nego u cijeloj Agenciji, te našim partnerima koji održavaju ključne europske svemirske misije usred ove globalne krize", rekao je generalni direktor ESA-e Jan Wörner.

"Drago mi je vidjeti koliko su svi u ESA-i profesionalni u ovoj teškoj situaciji. To pokazuje da je Agencija prije svega ansambl ljudi iz cijele Europe kojima je stalo. Kojima je stalo ne samo do znanosti, nego još više do dobrobiti kolega, obitelji i sugrađana širom planeta".


- Izvor: ESA
Prevela: Ružica Ereš