Jesu li mogući slobodni i pošteni izbori u Boliviji?

Ujedinjavanje desne opozicije, koja nije poštivala ljudska prava Bolivijanaca, protiv MAS-a unosi neizvjesnost u mogućnost mirnih i poštenih izbora. Ostaje ključno pitanje: ako bi MAS opet pobijedio, bi li bolivijska desnica prihvatila rezultate izbora?

AUTOR: Linda Farthing/The Guardian
OBJAVLJENO: 04.12.19 u 12:34
https://bit.ly/33Pdkwa
Kako se počela slijegati prašina nakon nekoliko tjedana previranja u Boliviji, samoproglašena privremena predsjednica Jeanine Áñez obećala je nove izbore u novoj godini. Oni pružaju tračak nade za obnavljanje iscrpljene zemlje, ali samo u slučaju da budu slobodni i pošteni. U međuvremenu, njeni mogući nasljednici počinju se boriti za tu poziciju. Carlos Mesa, glavni suparnik Eva Moralesa na prethodnim izborima od 20. listopada, najavio je svoju kandidaturu, a Moralesova stranka Pokret za socijalizam (MAS) kazala je da će na mjesto bivšeg predsjednika postaviti "mlade kandidate".

Mesina desna opozicija bit će nadmoćni protivnik koji se tek u posljednjih mjesec dana probio na nacionalnu scenu Bolivije. Luis Camacho predsjednik je moćne građanske organizacije u gradu Santa Cruz, koji je bolivijska "ekonomska supersila". On se ispostavio kao ključni igrač u odlasku Moralesa i kasnijoj instalaciji Áñez.

Camacho je gorljivi rimokatolik i konzervativac koji je otvoreno podmićivao policiju u pobuni protiv Moralesove vlade, obećavajući povećanje mirovina. U svemu tome je izgurao i Mesu i Organizaciju američkih država, koja je pozivala na demokratsku tranziciju koja bi omogućila Moralesu da završi svoj mandat. Umjesto da to prihvate, Camacho i njegovi sljedbenici prisilili su Moralesa na ostavku.

Masovni protesti tresli su zemlju 10 dana nakon što je Áñez preuzela vlast. Nekoliko gradova suočilo se s nedostatkom hrane i plina zbog blokada prometa. "Mislimo da će njena vlada vratiti rasizam koji smo pretrpjeli u prošlosti", rekla je jedna od domorotkinja koja je sudjelovala u prosvjedima. "Osuđujemo državni udar koji je izvela bez ikakvih ovlasti".

Policija i vojska su 15. studenog otvorili vatru na prosvjednike u blizini četvrtog najvećeg bolivijskog grada Cochabambe, gdje su ubili devet i ranili više od 120 ljudi. "Mirno smo marširali, a oni su počeli bacati suzavce i pucati na nas", rekla je plačući jedna od prosvjednica za Andean Information Network. "Tretirali su nas kao životinje". Četiri dana kasnije u El Altu, policija i vojska ponovno su otvorile vatru na demonstrante, gdje su ubili osam, a ranili više od 30 ljudi.

Ova mučna ravnoteža ponovno se vratila prošli tjedan u obračunu između policije – u pratnji vojske – i pro-Moralesovih prosvjednika. No, koliko dugo se ovo može nastaviti ovako i je li Áñez prava osoba za voditi zemlju kroz prijelazno razdoblje i osigurati povratak nekom obliku stabilnosti?

Áñezina vlada se u početku ponašala kao da je dobila mandat za preobrazbu zemlje i osvetu onima koji podržavaju Moralesovu administraciju. Zaklela se na dužnost držeći Bibliju u ruci, u zemlji koja je ustavno sekularna. Optužena je i za objavljivanje rasističkih tweetova protiv domorodačke većine u Boliviji.

Ton kakav je postavila ogleda se u ponovnom oživljavanju duboko ukorijenjenog rasizma u Boliviji, koji se tijekom 14 godina Moralesove vlasti kao prvog autohtonog predsjednika Bolivije. Kao odgovor na promoviranje domorodačke wiphala zastave, koju je promovirala Moraledova vlada, policija koja se pobunila protiv Moralesa otkinula je wiphale sa svojih uniformi. Rasistički grafiti poput "Evo, usrani Indijanac", u zemlji u kojoj je Indijanac još uvijek pejorativni termin, pojavili su se na zidovima grada.

Među prvim potezima koje je napravila Áñez bilo je priznavanje Juana Guiadóa kao predsjednika Venecuele i izbacivanje kubanskih liječnika koji su radili u osiromašenim i udaljenim područjima iz zemlje. Nedugo nakon toga, oslobodila je vojsku od bilo kakvih posljedica za korištenje sile protiv demonstranata, a zatim je osigurala dodatnih $35 milijuna za financiranje vojske.

Međutim, njena se vlada nedavno počela povlačiti od svog početnog agresivnog stava, a pregovori sa zakonodavcima bivše vlade rezultirali su donošenjem zakona kojim se odobravaju novi izbori u roku od 120 dana. Postignut je i dogovor s organizacijama društvenih pokreta koji joj se protive. To je dovelo do uklanjanja više od 90 blokada koje su paralizirale državu u zamjenu za povlačenje vojske s nestrateških lokacija i ukidanja zakona kojim se vojsci omogućilo nekažnjeno provođenje akcija protiv prosvjednika.

Ovi koraci daju nadu da će se vlada približiti djelovanju prave prijelazne vlade, iako vjera u obećanje poštenih izbora i dalje ostaje tanka. "Trebamo li podržati nove izbore", pitao me jedan pristalica MAS-a iz El Alta. "Uz sve ono što su nam učinili, možemo li vjerovati da će poštovati naš glas?" Međunarodna zajednica obećala je pružiti dodatnu pomoć u provođenju i praćenju rezultata novih izbora.

MAS je i dalje najveća politička sila u zemlji, ali njeni su protivnici sve organiziraniji. Kao šefica prijelazne vlade, Añez nije u mogućnosti kandidirati se, ali se očekuje da će podržati Camacha, koji je prošlog tjedna najavio da se planira kandidirati kao vođa ujedinjene oporbe, s Marcom Pumarijem uz bok. Ovaj potez ujedinjavanja desne opozicije, koja nije poštivala ljudska prava Bolivijanaca, protiv MAS-a unosi neizvjesnost u mogućnost mirnih i poštenih izbora. Ostaje ključno pitanje: ako bi MAS opet pobijedio, bi li bolivijska desnica prihvatila rezultate izbora?


Piše Linda Farthing za The Guardian
Prevela: Ružica Ereš