Zadovoljstvo demokracijom u razvijenim zemljama opada; istraživanje

Centar za budućnost demokracije na Sveučilištu u Cambridgeu prati stavove o demokraciji od 1995. godine, a podaci za neke zemlje sežu i do 1970-ih. Posebno visoke razine nezadovoljstva demokracijom bilježe Velika Britanija i SAD. S druge strane, Danska, Švicarska, Norveška i Nizozemska bilježe najviše razine zadovoljstva demokracijom.

Rama/Wikimedia Commons
AUTOR: BBC
OBJAVLJENO: 30.01.20 u 16:16
https://bit.ly/38VNZUh
Nezadovoljstvo demokracijom u razvijenim zemljama na najvišim je razinama u posljednjih skoro 25 godina, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Cambridge.

Akademici su analizirali najveći globalni skup podataka o stavovima prema demokraciji, na temelju 3.500 anketa s ukupno četiri milijuna ispitanika. Prema rezultatima, razina nezadovoljstva bila je posebno visoka u Velikoj Britaniji i SAD-u.

"Demokracija je u lošem stanju diljem svijeta", rekao je autor izvješća, Roberto Foa.

Istraživanje koje je proveo Centar za budućnost demokracije sa Sveučilišta u Cambridgeu pratila je stavove o demokraciji od 1995. godine, a brojke za 2019. godinu pokazuju da se udio nezadovoljnih povećao sa 48% na 58%, što je najveći zabilježeni porast.

"Otkrili smo da je nezadovoljstvo demokracijom s vremenom poraslo i dostiglo sveukupni globalni vrhunac, posebno u razvijenim zemljama", rekao je dr. Foa.

Istraživanje, koje pokriva 154 zemlje širom svijeta, temelji se na ispitivanju ljudi o tome jesu li zadovoljni ili nezadovoljni demokracijom u svojoj zemlji.

Podaci za neke zemlje sežu i do '70-ih godina prošlog stoljeća, a dugoročna slika pokazuje stalni rast zadovoljstva demokracijom u posljednjim desetljećima 20. stoljeća. To je bilo doba pada komunističke moći u istočnoj i srednjoj Europi i očiglednog uspona zapadne demokracije – pri čemu se činilo da "globalni osjećaji" podržavaju rast demokracije.

Ali tijekom posljednjeg desetljeća, čini se da se ta podrška stalno pomiče u negativnijem smjeru – s rastućim nezadovoljstvom.

Istraživanje sugerira da to možda odražava političke i društvene odjeke "ekonomskog šoka" financijskog kraha iz 2008. i uznemirenost zbog izbjegličke krize 2015., kao i "vanjskopolitičkih neuspjeha". Ono upozorava na gubitak povjerenja u demokraciju i kaže da porast populizma nije toliko uzrok koliko je zapravo simptom.

Međutim, jedna skupina europskih zemalja ublažava te trendove. Zadovoljstvo demokracijom veće je nego ikada u Danskoj, Švicarskoj, Norveškoj i Nizozemskoj, piše BBC.

Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da u razvijenim zemljama postoje i trendovi pada povjerenja u kapitalizam i institucije, kao i porast "jaza povjerenja" između društvenih elita i opće javnosti.

"Ako povjerenje u demokraciju pada, to je zato što demokratske institucije nisu bile u stanju riješiti neke velike krize našeg doba, od ekonomskih padova do prijetnje globalnog zagrijavanja", rekao je dr. Foa. "Da bi demokracija vratila legitimitet, to se mora promijeniti".

Cijelo istraživanje možete pročitati ovdje.