Izvještaj UN-a predviđa masovno izumiranje biljnih i životinjskih vrsta

Drugo ključno otkriće izvješća je da se 75% kopnenih površina, 40% morskog okoliša i 50% unutrašnjih plovnih puteva drastično promijenilo kroz posljednjih 50 godina. Većina kopnenih i morskih ekosistema je zbog toga istinski ugrožena.

AUTOR: IflScience
OBJAVLJENO: 25.04.19 u 09:24
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Dobrodošli u antropocensku epohu, razdoblje u kojem ljudsko djelovanje i industrijska aktivnost određuju sudbinu prirodnog svijeta. U najnovijem poglavlju ove nove ere, između 500 tisuća i milijun životinjskih i biljnih vrsta moglo bi izumrijeti zbog ljudi.

Ovo je glavno otkriće predstojećeg izvještaja Ujedinjenih naroda (UN), do čijeg su nacrta došli novinari AFP-a (Agence France Presse).

Stopa opadanja biološke raznolikosti „je već za deset do sto tisuća puta veća nego što je u prosjeku bila kroz posljednjih 10 milijuna godina,“ stoji u nacrtu izvješća. „Između pola milijuna i milijun vrsta suočit će se s izumiranjem, mnoge od njih u narednim desetljećima,“ prenosi IflScience.

Izvješće koje je izradila Međuvladina znanstveno-politička platforma za bioraznolikost i usluge ekosustava (IPBES) detaljno opisuje stanje biološke raznolikosti  kroz procjenu nezavisnih znanstvenih istraživanja o toj temi. Nacrt je napisan, a delegati svih zemalja članica UN-a će se okupiti u Parizu 29. travnja kako bi prilagodili konačni tekst. Objava službenog izvješća zakazana je za 6. svibnja.

Dosadašnji zaključci izvješća su porazni. Postoji veliki broj prijetnji svjetskoj biološkoj raznolikosti povezanih s ljudskim djelovanjem – od klimatskih promjena, gubitka prirodnih staništa zbog promjena u korištenju zemlje do zagađenja i pretjeranog iskorištavanja prirode.

Drugo ključno otkriće izvješća je da se 75% kopnenih površina, 40% morskog okoliša i 50% unutrašnjih plovnih puteva drastično promijenilo kroz posljednjih 50 godina. Većina kopnenih i morskih ekosistema je zbog toga istinski ugrožena.

Razne teorije, uključujući i one na koje se ovo izvješće poziva, su pokazale da je svijet na pragu šestog masovnog izumiranja. Prethodna masovna izumiranja – od kojih je zadnje izumiranje dinosaura prije 66 milijuna godina zbog asteroida – bila su rezultat kataklizmičnih prirodnih katastrofa, poput asteroida, aktivnosti vulkana ili kolosalnih dugoročnih promjena atmosferskih i oceanskih uvjeta. Novo masovno izumiranje, koje već traje, posljedica je gotovo isključivo ljudskih aktivnosti, što se osobito odnosi na klimatske promjene i uništavanje prirodnih staništa.

Budućnost svjetske biološke raznolikosti uglavnom zavisi od razina emitiranja stakleničkih plinova i razmjera globalnog zatopljenja. Srednja globalna temperatura se već povećala za 1°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje i suočavamo se s dva potencijalna razvoja događaja: rast od 1.5°C ili 2°C. Razlika od 0.5°C se ne čini velika, ali njen utjecaj na divlje životinje bit će ogroman.

Značajno UN-ovo izvješće o klimatskim promjenama, objavljeno u listopadu 2018., otkrilo je da će 6% insekata, 8% biljaka i 4% kralježnjaka osjetiti negativan utjecaj globalnog zatopljenja od 1.5°C, posebice zbog značajnog smanjenja njihovog prirodnog geografskog raspona. Međutim, u slučaju zatopljenja od 2°C, 18% insekata, 16% biljaka i 8% kralježnjaka će izumrijeti.


Za Front Slobode pripremila Ružica Ereš