Nova znanstvena teorija uspješno objasnila taloženje soli na dnu Mrtvog mora i u Zemljinoj kori

"Ovdje imamo otkriće koje smatramo vrlo važnim za razumijevanje rasporeda ovih bazena soli, jako čestih pojava u ranijoj povijesti Zemlje", Nadav Lensky, suradnik u istraživanju.

AUTOR: Science Daily
OBJAVLJENO: 12.07.19 u 12:41
http://bit.ly/2YwVzij
Novo istraživanje objasnilo je zašto se kristali soli gomilaju na dnu Mrtvog mora, što bi moglo pomoći znanstvenicima u shvaćanju kako su nastajale velike naslage soli u geološkoj povijesti Zemlje.

Mrtvo more, slano jezero koje se nalazi između Jordana, Izraela i Zapadne obale, deset je puta slanije od oceana. Ljudi već tisućama godina posjećuju ovo jezero zbog njegovih navodnih ljekovitih svojstava, ali i kako bi uživali plutajući u njegovim iznimno gustim i nemirnim vodama. Ovo more spominje se čak i u biblijskim vremenima.

Veći dio rijeka koje se ulijevaju u Mrtvo more je preusmjeren kroz posljednjih nekoliko desetljeća, što je smanjilo njegovu razinu i povećalo salinitet. Znanstvenici su 1979. godine, kada se razina mora počela smanjivati, prvi put primijetili taloženje kristala soli iz više razine i nagomilavanje tih taloga na dnu. Godišnje se sloj soli na dnu jezera poveća za desetak centimetara.

Budući da ovaj proces prema zakonima fizike nema smisla, znanstvenici nisu mogli shvatiti zašto se on događa. Novo istraživanje objavljeno u AGU-ovom časopisu Water Resources Research ponudilo je jedno moguće objašnjenje. Znanstvenici tvrde da sićušna uznemirenja jezera, koje uzrokuju valovi ili druga kretanja, stvaraju kristalizirane nakupine koje polako guraju sol prema dnu.

"Na početku se formiraju sitne nakupine soli koje su premale za promatranje. Međutim, njihovom 'interakcijom' na putu prema dnu jezera nastaju sve veće strukture", objasnio je Raphael Ouillon, inženjer strojarstva na Sveučilištu Santa Barbara i voditelj istraživanja.

"Te nakupine mogu biti debljine svega par milimetara ili centimetara, ali nalaze se po cijeloj površini jezera", dodao je Eckart Meiburg, također inženjer strojarstva s istog sveučilišta i suradnik na istraživanju. "One zajedno dovode do stvaranja ogromnih količina soli".

Novo otkriće pomaže znanstvenicima bolje razumjeti fiziku Mrtvog mora, ali može objasniti i nastanak ogromnih naslaga soli u Zemljinoj kori, prenosi Science Daily.

Danas je Mrtvo more jedino hiperslano vodeno tijelo na Zemlji u kojem se događa ovaj proces. Zato ono predstavlja jedinstveni laboratorij za znanstvenike koji proučavaju mehanizme kojima nastaju ove guste naslage soli.

"Sve to Mrtvo more čini jednim posebnim sustavom", rekao je Nadav Lensky, geolog s Geološkog zavoda u Izraelu i također jedan od suradnika u istraživanju. "Dakle, ovdje imamo otkriće koje smatramo vrlo važnim za razumijevanje rasporeda ovih bazena soli, jako čestih pojava u ranijoj povijesti Zemlje".

Kako je Mrtvo more tijekom posljednjih desetljeća postajalo sve slanije, najveća koncentracija soli mogla se primijetiti u njegovom površinskom dijelu. Veća toplina Sunca tijekom ljeta zagrijava površinu Mrtvog mora i dijeli je na dva sloja: topliji gornji i hladniji donji sloj. Isparavanje vode u gornjem sloju dovodi do tog da on postaje dosta slaniji od hladnijeg sloja ispod.

Znanstvenici su saznali da su promatrane naslage soli na dnu došle iz tog gornjeg, slanijeg sloja, koji se ne miješa hladnijom vodom jer je daleko topliji i gušći. Zato ih je zbunjivalo kako sol s površine dospijeva u hladniji sloj i pada na dno jezera.

Lensky i kolege su još 2016. godine razvili teoriju koja bi to objasnila, a novo istraživanje ju je po prvi put testiralo.

Njihovo objašnjenje kaže da, kada se gornji sloj jezera uzburka zbog valova ili drugih pokreta, djelići tople vode probijaju u hladniju vodu ispod. Ta voda se brzo ohladi jer se toplina raspršuje daleko brže od soli. Također, kako se ona hladi, zadržava sve manje soli pa se formiraju kristalići koji se talože na dnu jezera.

Znanstvenici su izradili i kompjutersku simulaciju kretanja vode u Mrtvom moru koja radi po njihovoj teoriji. Otkrili su da teorija ispravno predviđa kretanje soli i njezino taloženje na dnu. S obzirom na to da se razina jezera kontinuirano smanjuje zbog crpljenja slatke vode iz rijeke Jordan, slojevi soli koncentriraju se u središnjem dijelu jezera.

Dakle, ovo otkriće može objasniti i nastanak ogromnih naslaga soli u Zemljinoj kori. "Znamo da Zemljina kora na mnogim mjestima diljem planete sadrži naslage soli koje ponekad mogu biti debljine do čak jednog kilometra", rekao je Meiburg. "Međutim, nismo znali kako su te naslage soli nastale".

Jedan od boljih primjera za to je ogromni sloj soli ispod Sredozemnog mora. Znanstvenici znaju da se prije otprilike šest milijuna godina zatvorio Gibraltarski tjesnac, zbog pomjeranja tektonskih ploča Zemlje. Time je prekinuto snabdijevanje Sredozemnog mora vodom iz Atlantskog oceana čime je nastalo divovsko plitko unutrašnje more.

Nakon nekoliko stotina tisuća godina, razina Sredozemnog mora toliko je značajno pala da se more djelomično ili gotovo potpuno presušilo i ostavilo ogromne guste naslage soli. Ovo istraživanje pokazuje da su te naslage nastale na sličan način kao što sada nastaju u Mrtvom moru. Kada se Gibraltarski tjesnac ponovno otvorio, voda je poplavila bazen, a naslage soli zakopali su novi slojevi sedimenta.


Prevela: Ružica Ereš