Krošnje stabala imaju blagotvoran učinak na psihičko i opće zdravlje

Izloženost krošnjama stabala od 30% i veća, u usporedbi s izloženošću od 0 do 9%, bila je povezana s 31% manjim izgledima doživljavanja psihološkog stresa.

AUTOR: Inverse
OBJAVLJENO: 27.07.19 u 13:07
OSVJEŽENO: 27.07.19 u 13:07
http://bit.ly/2YAzlMm
Trenutno 55% svjetske populacije živi u urbanim sredinama. Očekuje se da će se taj postotak povećati na 68% do 2050. godine. Ova prognoza stvara specifičan problem kada su u pitanju urbanistički planovi – kako će stanovnici urbanih sredina ostati zdravi budući da znanost pokazuje da je boravak u prirodi daleko bolji za njihovo zdravlje?

U istraživanju objavljenom u JAMA Open Network, znanstvenici s australskog Sveučilišta u Wollongongu pokušali su riješiti taj problem i točno odrediti koji su tipovi zelenih površina najbolji. U svim gradovima postoji dosta toga što bi se moglo smatrati zelenom površinom – veliki parkovi ispunjeni drvećem, vrtovi na vrhovima zgrada, komadići travnatih površina uz pločnik. Svi od njih imaju drugačiju vrijednost, ali i vjerojatnost da budu korisni za stanovnike gradova.

Ovo istraživanje podržalo je australsko Vijeće za nacionalno zdravlje i medicinska istraživanja, ali i neprofitna korporacija za istraživanje i razvoj, Hort Innovation Ltd., koja podržava australsku industriju hortikulture.

Tim je usporedio tri tipa zelenih površina – krošnje stabala (zrela stabla čije grane prekrivaju zemlju kada se gleda odozgo), travu i nisku vegetaciju (grmlje i sl). Skoro 47.000 odraslih Australaca starijih od 45 godina koji žive u gradovima prijavilo je ne samo da živi u blizini ovih tipova zelenih površina, nego i samoprocjenu o svom mentalnom i općem zdravlju. Ispitani su dva puta tijekom šest godina.

Iako ove ankete nisu dale jasne odgovore o vjerojatnosti doživljavanja depresije i anksioznosti ispitanika dok su živjeli u blizini ovih zelenih površina, znanstvenici su otkrili kako je veća izloženost krošnjama drveća povezana s nižom vjerojatnošću psiholoških poremećaja i boljom samoprocjenom općeg zdravlja. Izloženost niskom raslinju, primjerice, nije bila dosljedno povezana s takvim ishodima, a provođenje vremena na travnatim površinama bilo je povezano s većom vjerojatnošću prijavljivanja lošijeg općeg zdravlja, ali i s "prevladavajućim psihološkim stresom".

Izloženost krošnjama stabala od 30% i veća, u usporedbi s izloženošću od 0 do 9%, bila je povezana s 31% manjim izgledima doživljavanja psihološkog stresa. Ljudi koji su prijavili da redovito provode vrijeme šetajući područjima gdje ima mnogo stabala, najčešće su živjeli udaljeni 1.6 kilometara od takvih područja.

S druge strane, izloženost travnatim površinama od 30% i veća povezana je sa 71% većom šansom za simptome "prevladavajućeg psihološkog stresa", prenosi Inverse.

Iako to nije baš dobra vijest kad su u pitanju travnjaci, autori istraživanja naglašavaju da "ovo otkriće ne treba tumačiti kao dokaz za uklanjanje postojećih travnatih površina ili prestanak ulaganja u sadnju novih područja jer na ovaj rezultat mogu utjecati i drugi čimbenici koji su štetni za mentalno zdravlje. "Budući da se ovi rezultati temelje isključivo na anketama koje su ispitanici sami popunjavali, oni ne mogu predstavljati punu složenost mentalnog zdravlja osobe".

Unatoč ovom upozorenju, autori imaju neke pretpostavke o tome zašto pokrivenost stablima ima bolje rezultate kada je pitanje mentalno i opće zdravlje ljudi od travnatih površina. Bez sjene stabala, temperature na pločniku su toplije, gradska gungula može se činiti bučnijom, a sami šetači su izloženi jačem zagađenju zraka. Oni također citiraju istraživanja koja pokazuju da su ljudi sretniji kada provode vrijeme na zelenim površinama koje nude više podražaja. Budući da su stabla složenija od trave, vjerojatnije je da više uživamo u njihovoj blizini.

Ranije istraživanje o prirodnoj terapiji "šumske kupke" također je pokazala povezanost između izloženosti stablima i zdravlja. Pokazalo se da vrijeme provedeno u šumama snižava krvni tlak, koncentracije kortizola i puls. U usporedbi s ljudima koji prakticiraju "šumske kupke" oni koji ostaju u urbanim sredinama nemaju iste rezultate.

Postoji sve više znanstvenih dokaza da vrijeme provedeno u prirodi ima jako dobar utjecaj na zdravlje, a u posljednje vrijeme ima sve više specifičnih parametara. Primjerice, jedno istraživanje objavljeno u lipnju utvrdilo je da ljudi moraju provesti dva sata tjedno u prirodi kako bi imali ovakav učinak na zdravlje. To vrijeme nije potrebno provesti u prirodi odjednom, nego se može rascjepkati tijekom tjedna.

I ovo novo istraživanje daje jedan novi parametar – dakle, jasno je da nas priroda čini sretnima, ali određeni tipovi prirode mogu nas učiniti dosta sretnijim.


Prevela: Ružica Ereš