Zašto zmije imaju rašljast jezik?

Rašljast jezik pogodan zmijama jer im omogućuje trodimenzionalni osjet mirisa.

AUTOR: The Science Explorer
OBJAVLJENO: 28.08.19 u 12:14
http://bit.ly/2ZvlnQK
Zmije imaju rašljast jezik zato što ga koriste za 'mirisanje'.

Plazeći jezik u zrak, zmija može skupljati čestice pomoći kojih 'osjeća miris' a zatim ih dostavlja osjetilnom organu u ustima. Vomeronazalni (rilno-nosni) organ, koji se naziva i Jakobsonov organ, nalazi se odmah iza nosa zmije i može mu se prići samo kroz dva tanka žlijeba na nepcima. Kako bi 'mirisale' čestice koje prikupe iz zraka, zmije pređu jezikom po nepcu omogućujući tako česticama da dođu do osjetilnog organa.

Smatra se da je rašljast jezik pogodan zmijama jer im omogućuje trodimenzionalni osjet mirisa. Budući da dva vrška jezika skupljaju mirise s gotovo neznatno različitih mjesta u prostoru, zmija pomoću svog jezika može otkriti smjer iz kojeg miris dolazi. Ta metoda je slična način na koji ljudi doživljavaju zvuk zahvaljujući udaljenosti između naša dva uha.

Budući da zmije imaju i nos, jasno je da je rilno-nosni osjet zapravo dodatni osjet, a ne zamjena za osjet mirisa, što na još jedan način ruši mit o pet osjetila. Smatra se da je rilno-nosna percepcija evoluirala radi parenja jer olakšava reprodukciju detektiranjem feromona. Međutim, zmije ovaj osjet koriste i za pronalazak hrane i praćenje svog plijena, objašnjava The Science Explorer.

I sisavci imaju rilno-nosne organe, što ste vrlo vjerojatno morali vidjeti ukoliko imate mačku. Za razliku od zmija, mačke ne moraju plaziti jezik zrakom da bi skupile feromone – umjesto toga, njihov se rilno-nosni osjet manifestira kroz Flehmenovu reakciju. Riječ je o reakciji životinje kada podigne glavu, namršti se i podiže gornju usnu. Kod konja je Flehmenova reakcija često popraćena rzanjem.

Ukoliko se pitate, da, i ljudi imaju rilno-nosne organe, iako ih više ne koristimo. Ljudski rilno-nosni organ klasificiran je kao zakržljala osobina – drugim riječima, osobina koju su koristili naši preci, ali je evolucijski nestajala tijekom generacija nekorištenja. Ostali primjeri zakržljalih osobina kod ljudi su primjerice slijepo crijevo, mogućnost pomicanja ušiju i umnjaci.


Prevela: Ružica Ereš