Koje bi bile posljedice nestanka amazonske prašume?

Amazonska prašuma jedno je od najnevjerojatnih mjesta na Zemlji. Pokriva 40% površine Južne Amerike i žila je kucavica južnoameričkog gospodarstva. Skladišti 86 milijardi tona ugljika, koji zahvaljujući njoj ne zagađuje našu atmosferu.

AUTOR: What If
OBJAVLJENO: 31.08.19 u 10:58
OSVJEŽENO: 31.08.19 u 10:58
http://bit.ly/2ZBgNME
Koliko vremena bi bilo potrebno za najveću svjetsku prašumu da u potpunosti izgori? Amazonska prašuma stvara 20% Zemljinog kisika. U njoj živi 30% životinjskih vrsta na planeti te čuva tajne liječenja neke od naših najsmrtonosnijih bolesti.

Ako dopustimo da amazonska prašuma nestane, posljedice će biti katastrofalne i osjetit će se širom planete.

U posljednje vrijeme masovni šumski požari postali su najveća prijetnja opstanka prašume, no samo su dio mnogo većeg problema. Na primjer, poljodjelstvo, rudarstvo i sječa odgovorni su za uništavanje površine od tri nogometna igrališta po minuti. Ukoliko čovječanstvo ne poduzme odgovarajuće mjere, ova prašuma će vremenom nestati.

Time bismo izgubili svaku šansu u borbi protiv klimatskih promjena.

Amazonska prašuma jedno je od najnevjerojatnih mjesta na Zemlji. Pokriva 40% površine Južne Amerike i žila je kucavica južnoameričkog gospodarstva. Skladišti 86 milijardi tona ugljika, koji zahvaljujući njoj ne zagađuje našu atmosferu.

Uzevši u obzir važnost ovog područja, pomislili bismo kako je logično da će čovječanstvo učiniti apsolutno sve da spriječi poptunu katastrofu, ali to nije slučaj. Od 1978. godine 750.000 kvadratnih kilometara prašume je uništeno, a sve zahvaljujući ljudskom djelovanju. Ako se ovakvo uništavanje nastavi, prašuma bi mogla nestati za 100 godina.

Koliko loše bi ovo bilo za naš planet?

Razina biološke raznolikosti drastično bi se smanjika jer amazonske prašume imaju više biljnih i životinjskih vrsta nego bilo koji ekosustav na Zemlji. Ovo bi ostavilo katastrofalne posljedice na Zemlju i ubrzo bismo shvatili značaj ovog područja kao resursa za hranu i ljekove.

Veliki broj lijekova koje dobijamo na recept potječu iz amazonske prašume, ali i veliki broj onih koji se koriste za liječenje karcinoma. Znanstvenici procjenjuju da se samo 5% biljaka istražilo kao potencijalno ljekovite, tako da nemamo stvarnu sliku o tome koliko bismo zaista izgubili nestankom Amazonije.

Procesi klimatskih promjena bili bi znatno ubrzani zbog velikih emisija ugljikovog dioksida a neki stručnjaci procjenjuju da bismo u potpunosti izgubili bitku protiv klimatskih promjena.


- Izvor: What If

Transkripcija i prijevod: Ružica Ereš