Nova otopina kao potencijalno rješenje za prevenciju požara

Glavni problem je u tome što požare ne možemo predvidjeti, no čak i kad bismo to mogli, ne možemo učiniti mnogo da ih spriječimo. No, jedno nedavno otkriće moglo bi promijeniti stvari.

AUTOR: Interesting Engineering
OBJAVLJENO: 29.12.19 u 15:10
http://bit.ly/2Qv5LG5
Ako ste pratili vijesti iz svijeta, onda znate da se pojava velikih šumskih požara značajno povećala posljednjih godina. To nije iznenadilo znanstvenike koji proučavaju učinke klimatskih promjena, jer su to očekivali, no to ih ne čini manje štetnim. Riječ je o nekontroliranim požarima u područjima prekrivenim vegetacijom poput šuma, grmlja ili travnjaka.

Glavni problem je u tome što požare ne možemo predvidjeti, no čak i kad bismo to mogli, ne možemo učiniti mnogo da ih spriječimo. No, jedno nedavno otkriće moglo bi promijeniti stvari. Prije nego što dođemo do toga, pogledajmo kratko uzroke i posljedice ovakvih požara.

Što uzrokuje velike požare?

Požari mogu nastati prirodno ili ljudskim djelovanjem. Kad je riječ o požarima koje uzrokuju ljudi, većina njih posljedica su nepažnje i uzrok su za 90% požara. Ovakve požare može uzrokovati logorska vatra koju nitko ne pazi ili neugašen opušak. Drugi uzroci koji su posljedica ljudskog djelovanja su paljenje smeća, vatrometi, slučajno ili namjerno podmetanje požara.

Prirodno, vatra može nastati zbog erupcije vulkana ili zbog munja. Kada munja pogodi stablo, strujne kablove ili bilo koji drugi zapaljivi materijal, to može dovesti do požara.

Jednom kada se vatra zapali, ona se može brzo proširiti ovisno o koncentraciji zapaljive vegetacije, topografiji i vremenskim uvjetima. Požar ponekad može doseći brzinu od gotovo 11 km/h u šumama i čak 22,5 km/h na travnjacima.

Gdje su ovakvi požari najčešći?

Požari se mogu dogoditi u nekim dijelovima svih kontinenata, s izuzetkom Antarktika. Česti su u šumama u SAD-u i Kanadi, kao i u Australiji i Južnoj Africi. Najveći broj požara u Europi ima Portugal. Grčka i Rusija su također sklone požarima.

U pitanju su najčešće područja koja istovremeno imaju dovoljno vlage i oborina koje omogućuju rast šuma, ali i razdoblja suhih vrućina.

Učinci požara

Ovi veliki požari mogu imati razoran utjecaj na državu. Jedan od primarnih gubitaka su ljudski životi. Iako se područja blizu požara obično evakuiraju, požar se pokušava obuzdati, uvijek postoji neposredna opasnost za život. Kalifornijski požari iz 2018. godine odnijeli su 85 života.

Tu je i gubitak imovine, koji može biti ogroman. Tisuće ljudi zbog uništenja postanu beskućnici, a još veliki broj kuća bude oštećen. Pored toga, ogromni kapital ide u pokušaj kontrole tih požara. Samo u SAD-u ta cifra iznosi čak dvije milijarde dolara.

Naposljetku, gubitak staništa i uništavanje šuma također može imati ogromne razmjere. Oni ne samo da uništavaju važna prirodna staništa, već progutaju na tisuće stabala i ispuštaju opasne razine zagađujućih tvari u Zemljinu atmosferu.

No, oni ne moraju nužno biti štetni za okoliš. Požari koji nastanu prirodno mogu se promatrati kao prirodni način vraćanja resursa zarobljenih u mrtvim ili bolesnim tvarima u zemlju. Oni također ubijaju biljke koje nose neku bolest ili štetne insekte.

Kako zaustaviti požar?

Dva su značajna načina zaustavljanja širenja požara. Jedan od njih je upotreba vode i drugih tvari za gašenje vatre u nadi da će se uspješno ugasiti. Određenim se područjima, ovisno o uvjetima, može dati prednost ako se procijeni da će se požar tu širiti brže i ako će ga kasnije biti teško kontrolirati.

Ako je požar prevelik za takvo djelovanje, može se očistiti okolica šume uklanjanjem svih mogućih zapaljivih stvari. Na taj način se vatra pokušava ograničiti na određeni teritorij. Ta očišćena linija poznata je kao kontrolna linija. Ironično je da ponekad vatrogasci moraju upotrijebiti vatru da bi stvorili kontrolnu liniju koja je dovoljno velika da bi ograničila požar.

Vodena tijela, poput rijeka, mogu djelovati kao prirodne kontrolne linije. Štoviše, imati rijeku u blizini znači da kanaderi mogu iz njih uzimati vodu i puštati je iznad požara. Jednom kada se požar krene zaustavljati, vatrogasci se moraju pobrinuti da nema još uvijek gorućih žarova koji bi mogli ponovno raspaliti požar. Za borbu protiv šumskih požara potrebna je aktivna strategija i djelovanje.

Gel u spreju

Kao djecu učili su nas da je bolje spriječiti nego liječiti. Ova izreka odnosi se i na požare. U prošlosti su se pokušale iskoristiti mnoge kemikalije kako bi se to moglo postići. Nažalost, one se isperu ili raspadnu u svoje sastavne dijelove.

Međutim, jedna grupa znanstvenika sa Stanforda tvrdi da je upravo napravila velik iskorak po tom pitanju, kako izvještavaju u svom istraživanju objavljenom u Zborniku Nacionalne akademije znanosti.

Novootkrivena tekućina nalik na gel može se prskati kako bi retardanti duže trajali. Trebala bi biti ekološki prihvatljiva, a početni testovi imali su dobre rezultate. Dovoljno je stabilna da traje čiavu sezonu, kada su šanse za požare najveće. Ukoliko bude odobrena, mogla bi uštedjeti milijune dolara u prevenciji i kontroli požara.

Tehnologija je tekućina u obliku gela na bazi celuloze, otporna na učinke vjetra, kiše i drugih teških uvjeta, što je pogodnije za preventivnu tvar od trenutno dostupnih sredstava za suzbijanje i usporavanje koja imaju dosta kraći vijek trajanja. Ovo rješenje se smatra više "proaktivnim nego reaktivnim", naveo je Eric Appel, glavni autor istraživanja.

Osnovna je ideja da većina požara izbija na istim žarištima, uz ceste, u kampovima i područjima gdje se nalaze udaljeni električni vodovi. Ako se šume u ovim područjima budu prskale ovom otopinom, požari će se moći obuzdati i moći će se njima upravljati, čime će se uštedjeti velike količine novca.

Znanstvenici surađuju s kalifornijskim Institutom za šumarstvo i zaštitu od požara (CalFire) da bi testirali ovu otopinu. Dosad je ona testirana na travnjacima i vazdazelenom grmu Adenostoma fasciculatum, a pokazalo se da djeluje i nakon jačih kiša. Dakle, utvrđeno je da ima veću otpornost na kišu. Sljedeći test je vidjeti njenu izdržljivost u visoko rizičnim područjima uz ceste.

Kaže se da je potreba majka izuma. Postoji vrlo velika potreba za ovakvom otopinom, posebice u područjima visokog rizika kakvo je primjerice Kalifornija. Istovremeno, naše nesavjesno ponašanje koje je dovelo do ovakvih situacija zahtijeva rješenje i preventivne mjere koje se moraju poduzeti na ovaj ili onaj način, piše Interesting Engineering.


Prevela: Ružica Ereš