Životinje su i nakon smrti važne za bioraznolikost i funkcioniranje ekosustava; istraživanje

"Nije iznenađujuće da su životinjske lešine korisne za strvinare", rekao je Roel van Klink, voditelj istraživanja. "Međutim, nisam očekivao da će imati tako značajan utjecaj na cijeli lokalni prehrambeni lanac, čak i nakon pet mjeseci, posebno na područjima gdje su tla bogata hranjivim tvarima, kao u Oostvaardersplassenu".

AUTOR: Science Daily
OBJAVLJENO: 12.02.20 u 17:01
https://bit.ly/37iZFiI
Lešine životinja igraju važnu ulogu u održavanju bioraznolikosti i funkcija ekosustava tijekom dužih perioda. Ne samo da su izvor hrane za strvinare, nego i značajno doprinose pojačanom rastu okolnih biljaka. To zauzvrat privlači insekte biljoždere, kao i njihove grabežljivce. Znanstvenici preporučuju ublažavanje propisa koji reguliraju odlaganje lešina životinja u područjima zaštićene prirode.

Znanstvenici su u nizozemskom rezervatu prirode Oostvaardersplassen, jednom od najvećih močvarnih područja srednje Europe, istraživali kako lešine jelena utječu na lokalnu bioraznolikost. U tu svrhu prvo su zabilježili prisutnost insekata na površinama gdje je bilo lešina, kao i na onima gdje ih nije bilo, a nakon toga su mjerili rast biljaka u neposrednoj blizini lešina. Otkrili su da su one korisne i za insekte koji se hrane lešinama, kao i za pojačan rast biljaka u blizini, piše Science Daily.

Biljke poput čkalja (Carduus crispus), rasle su pet puta veće u blizini lešina u usporedbi s drugim lokacijama, a to je rezultiralo četverostrukim porastom broja insekata koji se hrane biljkama, ali i njihovih grabežljivaca. "Nije iznenađujuće da su životinjske lešine korisne za strvinare", rekao je Roel van Klink, voditelj istraživanja. "Međutim, nisam očekivao da će imati tako značajan utjecaj na cijeli lokalni prehrambeni lanac, čak i nakon pet mjeseci, posebno na područjima gdje su tla bogata hranjivim tvarima, kao u Oostvaardersplassenu".

Van Klink proveo je ovo istraživanje na Sveučilištu u Groningenu, a trenutno je suradnik u Njemačkom centru za integrativno istraživanje bioraznolikosti (iDiv). Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS One.

Ovi rezultati dali su novi uvid u ulogu strvina u ekosustavu. "Sada se naširoko prihvaća da mrtvo drvo ostane u šumama – što je korisno za mnoge vrste", kaže profesor Chris Smit sa Sveučilišta u Groningenu. "Međutim, prizor mrtve životinje u prirodi je i dalje tabu, što je šteta s obzirom na njihovu vrijednost za ekosustave i bioraznolikost". Osim toga, zakoni EU otežavaju odlaganje leševa velikih životinja u rezervatima prirode. Autori stoga preporučuju ublažavanje takvih propisa.


Prevela: Ružica Ereš