Zemljotresi narušavaju sposobnost kitova ulješura da pronađu hranu

Ovo je prvo istraživanje koje je dokumentiralo utjecaj potresa na populaciju morskih sisavaca. Znanstvenici su utvrdili da su promjene u ponašanju i sposobnostima za pronalaženje hrane trajale oko godinu dana, nakon čega su se vratili u normalu.

AUTOR: Science Daily
OBJAVLJENO: 28.02.20 u 20:58
https://bit.ly/2TpZrBb
Znanstvenici iz Otaga koji proučavaju kitove ulješure u blizini Kaikōure otkrili su da potresi mogu utjecati na njihovu sposobnost pronalaska hrane najmanje godinu dana. Ovo je prvo istraživanje koje je ispitivalo utjecaj velikog potresa na populaciju ovih morskih sisavaca i dalo novi uvid u to kako vrhunski grabežljivci poput ulješura reagiraju i prilagođavaju se prirodnim poremećajima velikih razmjera.

Potresi i naknadna podrhtavanja tla mogu utjecati na ulješure na nekoliko načina. Kitovi koriste zvuk za komunikaciju, otkrivanje plijena i navigaciju te su vrlo osjetljivi na buku. Potresi proizvode neke od najglasnijih podvodnih zvukova, što može uzrokovati ozljede, oštećenja sluha i promjene ponašanja.

Iako su potresi i drugi ekstremni prirodni događaji relativno rijetka pojava, oni zaista mogu poremetiti stanje ekosustava nestankom životinja i biljaka, rekla je voditeljica istraživanja, dr. Marta Guerra, profesorica morskih znanosti.

"Poznavanje načina na koji divlje populacije reagiraju na potrese pomažu nam da otkrijemo njihovu razinu njihove otpornosti i trebamo li prilagoditi upravljanje tim populacijama dok su ranjivije", rekla je dr. Guerra.

Kobni zemljotres magnitude 7,8 koji se dogodio na Kaikōuri 14. studenog 2016. godine doveo je do snažnog drhtanja tla, što je pokrenulo raširena podvodna klizišta u kanjonu koji se nalazi nedaleko od obale. To je uzrokovalo takozvano "ispiranje kanjona", što je u ovom slučaju uključivalo visokoenergetske struje koje su ispuštale oko 850 tona taloga iz podvodnog kanjona u ocean.

Ovaj kanjon je važno hranilište za ulješure – koje igraju ključnu ulogu u ekosustavu kao glavni grabežljivci – tijekom cijele godine. Ujedno, ulješure su glavna atrakcija za lokalnu turističku industriju i glavni pokretač gradske ekonomije, piše Science Daily.

Točan razlog zašto je kanjon važan ovim kitovima još uvijek je nepoznat, rekla je dr. Guerra.

Znanstvenici su analizirali podatke o ponašanju 54 kita, prikupljene između siječnja 2014. i siječnja 2018. godine, što je omogućilo utvrđivanje značajnijih promjena ponašanja prije i nakon potresa.

"Stvarno nismo znali što možemo očekivati jer se jako malo zna o tome kako morske životinje reagiraju na zemljotrese", rekla je dr. Guerra.

Znanstvenici su otkrili jasne promjene u ponašanju kitova u godini nakon potresa. Najočitija promjena bila je to što su provodili do 25% više vremena na površini – što bi potencijalno značilo da su mroali uložiti veći napor u potrazi za plijenom, bilo da dublje rone ili da rone tijekom dužeg vremenskog perioda.

Prvo, zajednice kralježnjaka koje su živjele u gornjem kanjonu možda je uništene tijekom klizišta, što je rezultiralo manjim količinama plijena i manjim sposobnostima za lov. Drugo, gubitak sedimenta i erozija su možda dovele do toga da su se kitovi morali ponovno upoznati s promijenjenim staništem, što je rezultiralo time da su morali uložiti veći napor u pronalaženje i lov plijena koji se možda premjestio na drugu lokaciju.

"Gubitak gotovo 40.000 tona biomase s morskog dna vjerojatno je značio da su životinje koje se inače hrane na morskom dnu imale nedostatnu opskrbu hranom, zbog čega su vjerojatno preselile na drugu lokaciju", objašnjava dr. Guerra. "To je vjerojatno indirektno dovelo do toga da je plijena koji love ulješure bilo sve manje, što je kitovima otežalo pronalazak hrane".

Znanstvenike je posebno iznenadilo koliko su jasne bile promjene, posebice u pogledu mjesta na kojima se ulješure hrane.

"Vrh kanjona, gdje smo obično nalazili mnoštvo ovih kitova, bio je jako tih", rekla je znanstvenica.

Ovo je prvo istraživanje koje je dokumentiralo utjecaj potresa na populaciju morskih sisavaca, zahvaljujući dugoročnom programu praćenja koji je aktivan još od 1990. godine. Utvrđeno je da su promjene u ponašanju trajale oko godinu dana, nakon čega se ono vratilo u normalu.

Dr. Guerra vjeruje da ovo istraživanje naglašava i važnost dugoročnog praćenja divljih morskih životinja i ekosustava u kojima žive, jer bez toga ne bi mogli otkriti promjene do kojih dovode poremećaji u njihovoj okolini.

Istraživanje je objavljeno u Deep Sea Research Part I: Oceanographic Reserch Papers.


Prevela: Ružica Ereš