Bez pčela nema ni voća - žrtve nekontrolisanog prskanja

Mnoga udruženja pčelara širom BiH ukazuju na problem uginuća pčela zbog nekontrolisanog prskanja voća u cvatu voćnjaka u koje dolaze pčele. Nesavjesno korištenje sredstava za prskanje, prekoračenje dozvoljene količine jasno definisane na deklaraciji sredstva, korištenje nedozvoljenih sredstava ili prskanje po vjetru i podnevnom suncu je suštinski problem. Rezultat toga je sve manji broj pčelinjih zajednica, i veće nesuglasice pčelara i voćara.

AUTOR: Adi Pašalić
OBJAVLJENO: 20.05.20 u 15:28
https://bit.ly/2ZnPc58
Pčela i cvijet oduvijek imaju, i imat će neraskidivu vezu jer jedno bez drugog ne mogu opstati. Uzajamno pružajući pomoć jedno drugom osiguravaju i opstanak mnogih drugih vrsta u ekosistemu.

Narušen odnos

Za dobijeni nektar pčela se oduži tako što direktno utiče na oprašivanje cvijeta, a ova naizgled jednostavna i sasvim obična uzajamna interakcija je nešto od čega ovise druge biljne i životinjske vrste ali i ljudi. Stoga je potrebno ovaj sklad prirodnog zakona očuvati i ne narušavati ga.

Međutim očito da nekim poljoprivrednicima nije jasan ovaj sklad, te isti vrlo vjerovatno nesvjesno i narušavaju. Ono što su pčela i cvijet, pčelari na jednoj strani te ratari, voćari i stočari na drugoj sasvim sigurno nisu.

Konvencionalna poljoprivreda je dosegla nivo u kojem jedni proizvođači svojim radom bukvalno uništavaju druge poljoprivredne grane i proizvođače, i to vrlo vjerovatno nesvjesno. Stoga oni koji poznaju šta pčela znači cvijetu i obrnuto, znaju i šta znači odnos pčelarske proizvodnje sa drugim poljoprivrednim proizvodnjama koje su u vrlo bliskoj interakciji.

Gdje je nastao problem?

Poljoprivredna proizvodnja je postala izuzetno zahtjevna, i poljoprivrednici čine sve kako bi imali dobar i siguran urod što im svakako osigurava prihod. Gledajući sa etičke strane postavlja se pitanje ima li to opravdanje!?

Konkretno poboljšavajući svoju proizvodnju, štetno djeluju na neku drugu. I opet sve se vrti oko pčelara koji iz dana u dan imaju sve više problema da očuvaju svoje pčelinje zajednice a razlog je vrlo jednostavan, prskanje biljaka.

Mnoga udruženja pčelara širom BiH ukazuju na problem uginuća pčela zbog nekontrolisanog prskanja voća u cvatu voćnjaka u koje dolaze pčele. Nesavjesno korištenje sredstava za prskanje, prekoračenje dozvoljene količine jasno definisane na deklaraciji sredstva, korištenje nedozvoljenih sredstava ili prskanje po vjetru i podnevnom suncu je suštinski problem. Rezultat toga je sve manji broj pčelinjih zajednica, i veće nesuglasice pčelara i voćara.

Ko će oprašivati voće?

Nastavi li se trend povećanog ugibanja pčela iz zajednica koje su blizu zasada voća koje se prska ništa dobro neće donijeti ni pčelarima niti voćarima. Voćari ali i drugi poljoprivrednici moraju biti svjesni jedne činjenice, a to je da bez pčela nema ni voća.

Zašto onda samog sebe uništavati!? Bez pčela nema ni oprašivanja, a bez oprašivanja cvijetova ni plodova, tj. u konačnici ni zarade. Baš kao što uzajamno jedni drugim pomažu svojom interakcijom pčela i cvijet, istim modelom bi mogli surađivati i pčelari sa voćarima na obostrano zadovoljstvo.

Ono što je potrebno u budućnosti pored postojećih zakonskih propisa o pravilnom prskanju, to isto primjenjivati i u praksi. Za sada to malo teže ide, nesavjesno korištenje sredstava za prskanje voća nema regulisan monitoring i kontrolu na terenu u praksi. Za sada ostaje samo da će poljoprivrednici poslušati i držati se uputa, te mnogobrojnih apela o pravilnom prskanju voća.

Uobičajene preporuke

Svoje nezadovoljstvo pčelari ispoljavaju obračajući se nadležnim, stručnim službama ali i stalnim uobičajenim apelima sa preporukama o pravilnom prskanju.

- Tretiranje poljoprivrednih kultura treba vršiti u ranim jutarnjim satima ili u kasnim večernjim satima, kada su pčele u košnici (dva sata prije izlaska i dva sata poslije zalaska sunca).

- Zaštitna sredstva treba primjenjivati po mirnom vremenu (bez vjetra), tako da se korišteno sredstvo ne prenosi na susjednu parcelu na biljke koje su u fazi cvjetanja.

- Primjenjivati sredstva u propisanim dozama, 

Izvor: Agroklub, 27. juni 2016 godine. Autor Adi Pašalić je magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.