Uzgoj začinskog i ljekovitog bilja

Proljeće je doba godine kada je pravo vrijeme za sjetvu i sadnju začinskog i ljekovitog bilja koje će oplemeniti naš prostor i pripremanje hrane, a najčešće se gaje: bosiljak, majčina dušica, timijan, kadulja, luk vlasac, korijander, peršun, kopar, menta, origano, ružmarin, santolina i druge

AUTOR: Ranka Vojnović
OBJAVLJENO: 10.04.16 u 11:35
MONTHLY_RATE_LIMIT_EXCEEDED
Sve popularnije gajenje začinskog i ljekovitog bilja može predstavljati pravi porodični posao, uzgajati za lične potrebe u domaćinstvu na malim prostorima, u baštama, kao ukras u dvorištima ili u saksijama i žardinjerama u malim stanovima.

Izbor začinskog i ljekovitog bilja je veoma raznovrstan. Danas se ponuda sastoji od mnogih sorti koje se odlikuju različitom bojom listova i cvjetova, različitom veličinom cijele biljke i listova, različitim mirisom. Ta raznovrsna ponuda može zadovoljiti svačije želje i potrebe. Amaterski baštovani, u skladu sa gastronomskim afinitetima, mogu formirati zbirku različitih sorti, dok gajenje začinskog i ljekovitog bilja za tržište zahtjeva ozbiljne pripreme. Ukoliko se bilje uzgaja u zatvorenom prostoru ono zahtjeva više njege i dugotrajnije je (zaštićeno od vremenskih prilika), dok su sorte gajene na otvorenom otpornije, piše Ranka Vojnović za Agroklub.

Proljeće je doba godine kada je pravo vrijeme za sjetvu i sadnju začinskog i ljekovitog bilja koje će oplemeniti naš prostor i pripremanje hrane. Potrebno je obezbjediti rahla, prozračna i propusna tla, a najčešće se gaje: bosiljak, majčina dušica, timijan, kadulja, luk vlasac, korijander, peršun, kopar, menta, origano, ružmarin, santolina i druge.

Bosiljak - Ocimum basilicum

Uzgaja se plantažno, u vrtovima i posudama. To je jednogodišnja biljka, koja može narastu 30 do 40cm. Izuzetno je prijatnog, aromatičnog mirisa. Listovi su krupniji pri osnovi biljke. Boja, oblik i veličina su različiti u zavisnosti od sorte. Cvijeta malim bijelim ili roskastim cvjetovima. Za gajenje bosiljka dobro je znati da on ima smanjenu moć klijanja i da će nam trebati nešto veća količina sjemena nego što planiramo posaditi biljaka. U momentu početka cvjetanja potrebno ga je skratiti kako bi se potaknulo grananje i formiranje novih mladih izboja. Sakupljene mlade grančice sa listovima se suše u hladovini, usitne i čuvaju u tamnim, dobro zatvorenim posudama. Ovako pripremljen bosiljak može se čuvati i do 3 godine.

Od sortimenta bosiljka kod nas se gaje najčešće: krupnolisni bosiljak, sitnolisni - grčki bosiljak i ljubičati - tajlandski bosiljak. U svijetu su selekcionisane brojne sorte koje plijene svojim izgledom i mirisom:
  • Božićni bosiljak - odlikuje se zelenim listovima i ljubičastim cvjetovima. Dodaje se kao začin salatama i pićima
  • Serrata - sorta koja se odlikuje neobično velikim listovima poput salate
  • Limunski bosiljak - bosiljak koji ima lagani miris na limun. Odličan je dodatak za salte, hladne čajeve i jela od ribe
  • Cimet bosiljak - ima miris po cimetu i dodaje se u voćne salate.
  • Ararat bosiljak - ova sorta ima jak miris, slatkog je okusa na limun, anis i sladić. Savršen je dodatak za salate, pesta, jela od paradajza, a poznate su i brojne druge sorte.
Majčina dušica ili livadski timijan - Thymus serpyllum

Ovdje je riječ o livadskoj vrsti koju pronalazimo na suvim travnjacima, osunčanim brežuljcima, uz jarke i puteve. Biljka je visine do 30 cm, sa uspravnom ili puzavom stabljikom. Listovi mogu biti sitni ili krupi. Cvjetovi se nalaze na vrhovima stabljika i mogu biti crvenkasti ili ljubičasti. Cvijeta od sredine maja do sredine septembra. Postoje mnogobrone majčine dušice koje se razlikuju po mirisu.

Timijan ili domaća majčina dušica - Thymus vulgaris

Vrsta koja se uzgaja u vrtovima. Sličan livadskoj majčinoj dušici. Često se nazivaju istim nazivom majčina dušica ili timijan, otuda i zabuna u identifikaciji. Naraste do 50 cm i stabljika mu nije puzava, raste uspravno. Cvijeta u periodu od maja do juna. Među majčinim dušicama ili timijanima (rod Thymus) postoje razne sorte. Kao začin mnogih mediteranskih jela koristi se obični timijan Thymus vulgaris, ali su popularne i sorte sa voćnim aromama. Limunasti timijan, koji se odlikuje mirisom limuna i kod njega postoje dvije sorte s listovima bijelim i blijedožutim rubom i timijan sa okusom kima, pinije, kokosa ili đumbira.

Kadulja ili žalfija - Salvia officinalis

Smatra se najljekovitijom biljkom. Postoje različite sorte: patuljasta saksijska kadulja, niska necvjetajuća kadulja "Berggarten", patuljasta baštenska kadulja, sorta "Nazaret" koja miriše poput marcipana, Ananas kadulja koja ima predivan voćni miris na ananas. Tu je i meksička kadulja Salvia microphyla od čijih se listova priprema aromatičan čaj. Meksička kadulja je idealna biljka za posude, cvjeta od juna do oktobra, privlači pčele i bumbare.

Kopar ili mirođija - Anethum graveolens

Jednogodišnja biljka koja može da se sije sukcesivno kako bi nam svježe lišće bilo dugo dostupno. Nezamjenjiv je kod pripremanja jela od tikvice, kod kiseljenja krastavca. Može narasti u visinu do jedan metar. Postoje brojne sorte kopra koje se razlikuju po veličini, reckavosti i boji listova te po krupnoći sjemena.

Santolina - Santolina

Santolina je mediteranska biljka koja se odlikuje aromom konzervisanih crnih maslina. Biljka je kompaktna i formira okrugli grm. Rod Santolina odlikuje se brojnim vrstama i sortama. U kontinetalnom području santoline se gaje u posudama u zatvorenom prostoru.

Luk vlasac - Allium schoenoprasum

Veoma zahvalna začinska biljka. Može se gajiti kao jednogodišnji, dvogodišnji ili višegodišnji luk. Gaji se u baštama, ali i u posudama. Upotrebljava se svjež, za upotrebu se koriste svježe odrezani listovi.

Ružmarin - Rosmarinus officinalis

U kontinentalnom području omiljena saksijska biljka. Ružmarin se koristi u gastronomiji i kao ljekovita biljka. Višegodišnja je biljka, ugodnog mirisa. Grančice ružmarina se beru prije cvjetanja. Na žalost, većina suvremenih sorti još uvijek nije dostupna na našem području.