Nova popularnost Mjeseca: Intenzivna proučavanja i planovi za ljudske misije

Jedan od razloga popularnosti Mjeseca je ostvarenje konačnog cilja: odlaska na Mars.

AUTOR: The Guardian
OBJAVLJENO: 07.07.19 u 12:26
http://bit.ly/2YicYA3
U ponedjeljak, 15. srpnja, u 2.01 sati ujutro, indijski inženjeri nacionalne svemirske luke Sriharikota lansirat će sondu Chandrayaan-2 u Zemljinu orbitu. To će biti najambicioznija svemirska misija koju je indijska nacija pokušala ostvariti. Nekoliko će dana sonda biti u blizini našeg planeta, a onda će se posljednjim dijelom goriva u motoru otisnuti ka krajnjem odredištu: Mjesecu.

Točno pedeset godina nakon što je uspješno obavljena povijesna misija Apollo 11, Chandrayaan-2 će ponoviti sličan podvig – iako drugačijom putanjom, piše The Guardian. Nakon što sonda stigne u lunarnu orbitu, polako će na mjesečevu površinu spustiti lander Vikram blizu mjesečeva južnog pola. Zatim će robotski uređaj Pragyan sljedeća dva tjedna preći preko terena na mjesecu i analizirati njegov kemijski sastav.

Međutim, indijski svemirski brod neće tamo biti sam. Kineski Chang'e-4 besprijekorno radi otkako je sletio na 'drugu stanu Mjeseca' u siječnju. Njemu se kasnije trebao pridružiti i Beresheet, sonda izraelske neprofitne organizacije SpaceIL. Beresheet je stigao u travnju, ali slijetanje je neuspješno završilo i on se srušio. Ipak, SpaceIL je objavio da će ponovno pokušati.

Istodobno, SAD se obvezao da će u bliskoj budućnosti osnovati lunarne laboratorije, a Europa i Rusija također planiraju pokretanje ozbiljnijih misija. Odjednom svi idu na Mjesec.

Zašto, šta je glavni Zemljin satelit učinilo tako popularnim? Nakon povijesne misije Neila Armstronga i Buzza Aldrina u srpnju 1969. godine, javni i politički interes za svemir je brzo splasnuo. Američka vlada, već zarobljena skupim ratom u Vijetnamu, napustila je svemirski program Apollo.

Ova odluka je razočarala znanstvenike, ali s obzirom na to da je Apollo izvlačio gotovo 4% novca iz američkog federalnog proračuna, ne čudi da je program otkazan. Nakon toga je bilo samo nekoliko robotskih misija na Mjesecu, a ljudski pothvati su ograničeni u nižoj Zemljinoj orbiti, s posebnim naglaskom na Međunarodnu svemirsku stanicu. Međutim, čini se da se taj fokus sada nastoji proširiti u neke malo dalje i veće ciljeve.

Jedan od razloga za ovaj novi interes je to što je iskorištavanje Mjeseca dostiglo fazu koja je slična prošlim istraživanjima na Zemlji, rekao je David Parker, direktor za ljudska i robotska istraživanja u Europskoj svemirskoj agenciji. On u tomu vidi paralele s osvajanjem teritorija na južnom polu.

"Vremenski tijek istraživanja Antarktika jako je sličan ovom što se događa na Mesecu", tvrdi Parker. "Početkom stoljeća je došlo do utrke na južnom polu i onda se narednih 50 godina nitko nije tamo vraćao – isto kao što se desilo s Mjesecom potkraj '60-ih. Onda smo počeli graditi baze na Antarktici, a čini se da se toj fazi približavamo i kada je u pitanju Mjesec".

Antarktika je postala dostupna radi naglog tehnološkog razvoja. Jednako tako je i s Mjesecom. Robotika bi mogla u potpunosti promijeniti način na koji pristupamo ovim svemirskim misijama i potpuno izbrisati potrebu za slanjem ljudi, što će ih odmah učiniti dosta jeftinijim.

"Postoji velika financijska razlika u slanju misija sa i bez ljudi, koja se kontinuirano povećava", rekao je Martin Rees, britanski astronom. "Svaka tehnološka inovacija čini potrebu za slanjem ljudi u svemirske misije sve manjom".

To najbolje pokazuje upravo kineski Chang'e-4. Ovo je prvi uređaj koji je sletio na udaljenu stranu Mjeseca i nastavio raditi bez problema, iako je tijekom lunarnih noći morao raditi pri temperaturama nižim od -180°C.

U svojem Gateway projektu, SAD će iskoristiti tehnološka dostignuća uz ljudski rad. NASA planira i izgradnju međunarodne svemirske stanice koja bi kružila oko mjeseca, a pozvala je druge zemlje da joj se pridruže u izgradnji.

Pomoću Gatewaya astronauti bi mogli kontrolirati robote koji bi se nalazili na Mjesečevoj površini. Ti roboti bi služili za postavljanje radijskih teleskopa, skupljanje minerala, traženje leda i vode, proučavanje načina na koji bi se lunarne stijene mogle koristiti kao građevinski materijal za koloniziranje Mjeseca. Naposljetku bi se ljudi spustili na Mjesečevoj površini u kolonijama koje su za njih pripremili roboti.

"To je dobra vijest i za Europu", dodao je Parker. Budući da Europska svemirska agencija surađuje s NASA-om, postoji velika mogućnost da će se neki europski astronaut naći u ovoj misiji.

Proučavanjem Mjesečeve površine, dosta bismo mogli naučiti i o Zemlji. "Već znamo da su na Mjesecu ostaci meteorita dobiveni sudarom sa Zemljom, što smo vidjeli po uzorcima koje su donijeli još astronauti Apollo misije". Analizom tih kamenja mogli bi smo mnogo naučiti o stvaranju kontinenata, oceanima pa čak i porijeklu života, tvrdi Jeffrey Kargel iz Instituta za planetarnu znanost u Arizoni.

"Proteklih 4.5 milijardi godina Mjesečeva površina je netaknuta", dodao je Parker. "Mjesec je muzej povijesti Sunčevog sustava!" On je i u ovom slučaju povukao paralele s proučavanjem Antarktika "Ozonska rupa je po prvi put otkrivena baš pri proučavanju Antarktika, a istraživanje je obrađivalo temu klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Nešto slično mogli bismo otkriti i izgradnjom Gatewaya".

Još jedan od razloga popularnosti Mjeseca je ostvarenje konačnog cilja: odlaska na Mars. To je već jako dugo vremena glavni svemirski cilj čovječanstva, a kako bi se ostvario, prvo se mora moći sigurno prevesti ljude sa Zemlje na Mjesec. Tek uspješnom kolonizacijom Mjeseca, može se razmišljati o kolonizaciji Marsa.

"Postoji tendencija da se Mars vidi kao rješenje za sve probleme na Zemlji. Samo ćemo se preseliti na novi planet i spasit ćemo civilizaciju od propasti. Ali, tu je riječ o opasnoj deluziji. Moramo hitno riješiti probleme koje smo stvorili na Zemlji, ovdje i sad! Teško će biti nositi se s klimatskim promjenama, ali to je sigurno puno lakše od preživljavanja na Marsu".

Naposljetku, jedan od dirljivijih razloga popularnosti Mjeseca je i to što su živa samo četiri člana Apollo misija, koji su imali iskustvo na Mjesecu iz prve ruke: Buzz Aldrin (89), David Scott (87), Charles Duke (83) i Harrison Schmitt (84). "S obzirom na njihove godine, vrlo brzo bismo se mogli naći u situaciji u kojoj više nemamo nikoga tko ima iskustvo odlaska na Mjesec iz prve ruke, a to je tužno", rekao je Rees.

S obzirom na trenutno stanje, teško je da će se nova ljudska misija spustiti na Mjesec prije smrti preostalih članova Apollo misija. Nedavno je američki potpredsjednik Mike Pence objavio da je Bijela kuća NASA-i dala smjernice za ubrzavanje Gateway projekta kako bi se ljudska posada spustila na Mjesec do 2024. godine. No, nije izgledno da će se taj cilj ostvariti u 'zadanom' roku.


Prevela: Ružica Ereš