Na današnji dan: Slijetanje misije Apollo 11 na Mjesec

Proputovavši 385.000 kilometara u 76 sati, Apollo 11 je u Mjesečevu orbitu ušao 19. srpnja. Naposljetku, 20. srpnja, lunarni modul Eagle, u kojem su se nalazili Armstrong i Aldrin odvojio se od glavnog modula u kojem je ostao Collins. Dva sata kasnije započelo je slijetanje modula Eagle, a u 16:18 sati letjelica se uspješno spustila na površinu Mjeseca, točnije na jugozapadni rub tzv. Mora tišine.

AUTOR: History
OBJAVLJENO: 20.07.19 u 19:45
http://bit.ly/2YeYP6V
Na današnji dan prije pedeset godina američki astronaut Neil Armstrong postao je prvi čovjek koji je kročio na Mjesec. Tom prilikom, udaljen oko 385.000 kilometara od Zemlje, izgovorio je dobro poznatu rečenicu: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo".

Američki napori u razvoju svemirskog programa koji bi doveo prvog čovjeka na Mjesec svoje korijene ima u ambicioznom govoru predsjednika Johna F. Kennedyja na zajedničkoj sjednici Kongresa koja je održana 25. svibnja 1961. godine. "Vjerujem da bi se ova zemlja trebala obvezati da će, prije isteka ovog desetljeća, postići cilj slanja čovjeka na Mjesec i njegovog sigurnog povratka kući na Zemlju. Niti jedan drugi svemirski projekt u ovom trenutku neće biti impresivniji cjelokupnom čovječanstvu, niti će biti od veće važnosti po dugoročno istraživanje svemira. Također, niti jedan neće biti teži, niti skuplji za sprovesti u djelo. No, na jedan vrlo stvaran način, neće se raditi o samo jednom čovjeku koji će ići na Mjesec – radit će se o cijeloj našoj naciji", rekao je Kennedy tijekom obraćanja Kongresu. U to vrijeme SAD je po svim parametrima svemirske utrke bio daleko iza Sovjetskog saveza, a u hladnoratovskim rivalskim uvjetima Amerikanci su s oduševljenjem dočekali ovaj smjeli prijedlog predsjednika.

Pet godina kasnije, NASA-in tim znanstvenika i inženjera proveo je prvu Apollo misiju bez posade i testirao prve modele svemirskih letjelica. Nakon toga, 1967. godine dogodio se tragični požar u Svemirskom centru Kennedy na Floridi u kojem su poginula tri astronauta. Požar se dogodio prilikom testiranja svemirske letjelice Apollo i rakete Saturn, piše History.

Unatoč neuspjesima i tragediji, NASA i tisuće zaposlenika koji su radili u ovoj agenciji odlučili su nastaviti dalje. Samo godinu dana kasnije lansirana je prva misija s ljudskom posadom, Apollo 7, koja je uspješno kružila oko Zemlje i testirala sofisticirane sustave potrebne za put i slijetanje na Mjesec. Potkraj 1968. godine misija Apollo 8 uspješno je odvela tri astronauta do tamne strane Mjeseca i natrag. U ožujku 1969. godine. Po prvi put je testiran lunarni modul u orbiti Zemlje. Zatim su u svibnju, tijekom misije Apollo 10, tri astronauta uspješno orbitirala kompletnom letjelicom oko Mjeseca u testnoj vožnji prije konačne misije planirane za mjesec srpanj.

Misija Apollo 11 započela je 16. srpnja ujutro, polijetanjem iz Svemirskog centra Kennedy. Posadu su činili astronauti Neil Armstrong, Edwin "Buzz" Aldrin i Michael Collins. Tada 38-godišnji civilni istraživački pilot Armstrong bio je zapovjednik misije. Proputovavši 385.000 kilometara u 76 sati, Apollo 11 je u Mjesečevu orbitu ušao 19. srpnja. Naposljetku, 20. srpnja, lunarni modul Eagle, u kojem su se nalazili Armstrong i Aldrin odvojio se od glavnog modula u kojem je ostao Collins. Dva sata kasnije započelo je slijetanje modula Eagle, a u 16:18 sati letjelica se uspješno spustila na površinu Mjeseca, točnije na jugozapadni rub tzv. Mora tišine. Armstrong se odmah javio u kontrolni centar misije u Houstonu i rekao da su uspješno sletjeli.

U 22:39, pet sati prije prvobitno postavljenog rasporeda, Armstrong je otvorio vrata letjelice. Njegovo spuštanje niz stepenište modula zabilježila je kamera pričvršćena modul koja je slala signal natrag na Zemlju. Stotine milijuna ljudi gledalo je ovaj događaj s velikim uzbuđenjem. Petnaestak minuta kasnije, u 22:56, Armstrong je izgovorio svoju poznatu rečenicu. Nakon toga napravio je oprezan korak naprijed po sivoj praškastoj površini i to je bilo to, čovječanstvo je napravilo svoje prve korake na Mjesecu.

Aldrin mu se pridružio oko 23:11, nakon čega su slikali teren, postavili američku zastavu, napravili par jednostavnih znanstvenih testova i razgovarali s predsjednikom Nixonom preko kontrolne stanice u Houstonu. Već u 1:11 ujutro, 21. srpnja, vratili su se u letjelicu i zatvorili vrata. Tu noć su prespavali na površini Mjeseca i u 13:54 sljedećeg dana počeo je povratak ka glavnom modulu. Među predmetima koji su ostavljeni na Mjesecu bila je i pločica na kojoj piše: "Ovdje su ljudi s planete Zemlje prvi puta zakoračili na Mjesec, srpnja 1969. Došli smo u miru za cijelo čovječanstvo".

Kasnije popodne tog dana Armstrong i Aldrin uspješno su povezali svoju letjelicu natrag s glavnim modulom u kojem je bio Collins, a 22. srpnja u 00:56 krenuli su na put natrag ka Zemlji. Uspješno su sletjeli u Tihi ocean u 12:51 dva dana kasnije.

Nakon ove povijesne, bilo je još pet uspješnih Apollo misija slijetanja na Mjesec. Posljednji ljudi koji su hodali površinom Mjeseca bili su Eugene Cernan i Harrison Schmitt iz misije Apollo 17, koji su Mjesečevu površinu napustili 14. prosinca 1972. godine. Svemirski program Apollo bio je jako skup i zahtijevao je naporan trud i rad. U njemu je sudjelovalo oko 400.000 inženjera, tehničara i znanstvenika. Koštao je oko 24 milijarde dolara (što je u današnjoj vrijednosti otprilike 100 milijardi dolara)! Taj trošak opravdavan je ambicijom pobjede nad Sovjetima u svemirskoj utrci, a nakon što je pobjeda, slijetanjem na Mjesec, uspješno ostvarena, misije više nisu bile održive ni ekonomski provodive.


Prevela: Ružica Ereš