Ljudmila Pavličenko: Najubojitija snajperistica svih vremena

U osam mjeseci borbe na prvoj liniji fronta, Ljudmila Pavličenko je uspješno likvidirala 309 neprijateljskih vojnika. Taj broj stoji kao jedan od pet najvećih u Drugom svjetskom ratu.

AUTOR: War History Online
OBJAVLJENO: 02.12.19 u 18:14
OSVJEŽENO: 02.12.19 u 18:14
http://bit.ly/34HozYL
22. lipnja 1941. godine Hitler je raskinuo sve veze sa Staljinom i započeo kobnu operaciju Barbarossa. U vrijeme kada je njemački Wehrmacht počeo prodirati preko granice, jedna mlada žena, Ljudmila Pavličenko, studirala je povijest na Kijevskom sveučilištu u Ukrajini. Pavličenko je bila odlučna iskoristiti svoj entuzijazam za pucanjem protiv neprijatelja.

Rođena je u malom ukrajinskom gradu Bila Cerkva 1916. godine, a kasnije se s obitelji preselila u Kijev. Godine 1930., kada je imala četrnaest godina, Pavličenko je počela raditi u tvornici streljiva. Stekla je reputaciju samopouzdane i iskrene djevojke. Nije voljela da joj se govori što treba raditi.

Pavličenko je bila aktivna članica sovjetske paravojne skupine mladih, OSOAVIAKhIM. Bila je jako kompetitivna pa kad se sin njenih susjeda počeo hvaliti svojim umijećem s puškama, odlučila je to prihvatiti kao izazov.

"Odlučila sam pokazati da i djevojka može biti jednako dobra. Zato sam puno vježbala", kažu da je govorila. "Budući da nisu primali djevojke u vojsku, morala sam pribjeći svakakvim trikovima da bih ušla u vojsku".

Njeni streljački certifikati i značke iz OSOAVIAKhIM-a nisu bili dovoljni. Samo joj je njena upornost na kraju omogućila da dokaže svoju vrijednost zapovjedniku Crvene armije.

Odveli su je na front i dali joj pušku. Rekli su joj da pokuša pogoditi dva Rumunja koja su surađivala s Nijemcima. Pavličenko ih je s lakoćom pogodila obojicu i odmah je primljena u streljačku diviziju Crvene armije.

Bila je poslana na moldavski i grčki front gdje je ubila 187 Nijemaca tijekom prvih 75 dana borbe. U ovoj borbi bilo je snajpera na obje strane, a bili su smješteni između neprijateljskih linija i daleko od potpornih jedinica. Snajperisti su morali ostati mirni satima kako bi izbjegli mogućnost da se otkriju.

Pavličenko je kasnije prebačena u Sevastopolj gdje se borila protiv visoko obučenih neprijateljskih snajperista i na kraju ubila 36 najubojitijih Hitlerovih vojnika s najvećim odlikovanjima.

Promaknuta je u više redove zbog svoje neustrašivosti i visoke stope ubijanja. Međutim, to je značilo i da je postala glavna meta u borbama. Wehrmacht ju je učinio glavnim fokusom svojih topničkih i bombarderskih strategija.

Na kraju je, nakon osam mjeseci borbe i nakon što ju je u lice pogodio geler minobacačke granate, povučena s bojnog polja.

Dotad je već postala ključna propagandna figura, budeći ponos kod kuće i strah u inozemstvu. Nacisti su joj čak počeli slati osobne apele da se prikloni njihovoj strani.

To je odbila i postala instruktor snajperista u Crvenoj armiji. Bila je jedna od oko 500 snajperistica koje su preživjele rat, od njih 2.400 koje su se borile na strani Crvene armije u Drugom svjetskom ratu. Njen visoki broj od 309 ubojstava stoji kao jedan od pet najvećih. Ukupna brojka vjerojatno je još veća, ali za potvrđena ubojstva morala je posvjedočiti treća osoba.

Pavličenko je tijekom rata posjetila Bijelu kuću na poziv predsjednika Roosevelta. Nije bila impresionirana očiglednim prevelikim zanimanjem Amerikanaca za njezin modni stil i to je li nosila šminku kada bi išla u boj. "Nema pravila koje se protivi tomu, ali tko ima vremena misliti na to sjaji li im se nos dok traje bitka?"

Nakon rata se vratila na studij i stekla magistarsku diplomu iz povijesti.


- Izvor: War History Online